O legitimitetu
Falatar u Širokom Brijegu: Komšić se hvalio da nije bio ovdje 20 godina
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Legitimitet se dokazuje svaki dan, načinom na koji vodite kampanju, načinom na kojim vodite politiku. Željko Komšić se hvalio da u 20 godina nije nikada došao u Široki Brijeg, ja sam danas došao ovdje tako da namjeravam legitimitet dokazivati djelovanjem, a ne tako što ću govoriti da sam legitiman'', izjavio je za Bljesak.info Boriša Falatar, kandidat Naše stranke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH prilikom boravka u Širokom Brijegu.
Falatar je sa suradnicima bio u ponedjeljak u Gradskoj kavani hotela Park gdje se sastao sa Širokobriježanima na kavi, a kasnije je razgovarao s nekima i u središtu grada.
''Prije nisam stigao u Široki Brijeg jer putujem po cijeloj zemlji. Međutim kad sam prošli put bio u ovoj regiji nisam stigao posjetiti Široki Brijeg i sada imam priliku samo nakratko proći, poslije ću ići u Mostar, a već popodne imam sastanke u Sarajevu. Htio sam provesti par sati ovdje kako bi se sastao s nekim ljudima koji rade za boljitak ove zajednice i s građanima koje zanima da se sastanu s jednim kandidatom za člana Predsjedništva'', objasnio je Falatar razloge svoga dolaska u Široki Brijeg.
Upravo je ovaj grad, ali i cijela Županija Zapadnohercegovačka glasačka baza HDZ-a BiH, a na pitanje koliko realno glasova može očekivati u ovoj županiji te koliku podršku očekuje, 43-godišnji Sarajlija ističe da ovdje nije došao po glasove.
''Ovdje ne dolazim 'loviti' glasove, dolazim upoznati život Širokog Brijega. Ovo je jedna od najuspješnijih lokalnih zajednica u BiH gdje imaju tvrtke koje rade u građevini, u proizvodnji obuće, postoji Mediteran Film Festival, jako puno stvari se događa i mene zanima što je to što ovu lokalnu zajednicu čini najuspješnijom. Mislim da Široki Brijeg treba biti simbol za ekonomski pomak koji našoj zemlji treba. Dolazim ovdje vidjeti koji je ključ uspjeha i koji su problemi s kojima se ljudi u Širokom Brijegu susreću; je li to otpad, komunalije ili nešto drugo. Tako da nisam došao ovdje 'loviti' glasove nego da stvarno razumijem kakav je život u Širokom Brijegu'', kazao je u razgovoru za Bljesak.info Boriša Falatar iz Naše stranke.
Tvrdi da su motiv za njegovu kandidaturu propuštene prilike bh. diplomacije na međunarodnom planu da zemlju povede ka ekonomskom i socijalnom prosperitetu i vraćanje vjere mladim ljudima u mogućnost dostojanstvenog življenja u BiH.
Svojim dugogodišnjim iskustvom međunarodnog državnog službenika UNESCO-a i radom u sjedištu Ujedinjenih naroda želi promijeniti vanjsku politiku BiH jer je upravo vanjska politika u ingerenciji Predsjedništva BiH.
''Namjeravam voditi vanjsku politiku na način da se osjeti boljitak u životu ljudi širokom zemlje. Znači, privlačenje investicija, pomaganje lokalnim tvrtkama da povećaju izvoz vani i biti neki simbol drugačije politike koju mi zovemo 'politika otvorene ruke'. Znači ne politika suprotstavljanja koja nas je dovela do toga da imamo dvosatne redove na granicama, da odnosi među Bošnjacima i Hrvatima vjerojatno nisu bili gori od rata nego jednu politiku gdje ćemo ići tražiti zajedničko djelovanje, da zajedno vodimo ovu zemlju u budućnost'', zaključio je u razgovoru za Bljesak.info Boriša Falatar, kandidat Naše stranke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Na kraju zahvalio građanima Širokog Brijega na gostoprimstvu i pozvao ih da prate njegovu kampanju putem Facebooka.
Tko je Boriša Falatar?
Boriša Falatar je rođen u Sarajevu 6. lipnja 1975. godine. Sin je Miljenka, inženjera strojarstva, i Dženane Falatar, ekonomistice. Sa suprugom Milicom, odvjetnicom, ima dvije kćeri, Lunu i Hanu te sina Ivana. U Sarajevu je pohađao osnovnu i srednju školu, koju zbog rata u BiH nastavlja i završava u Zagrebu.
Boriša Falatar započeo je karijeru kao humanitarni radnik tijekom rata u BiH. Kao 17-godišnjak, upravlja radio komunikacijom, koji je omogućio kontakt ljudima razdvojenim ratom. Pridružio se UN-u, gdje je radio s argentinskom bojnom.
Studirao je na Paul Smiths Collegeu u New Yorku, a diplomirao je ekonomiju na Američkom sveučilištu u Parizu. Falatar je nastavio poslijediplomski studij na London School of Economics. Nakon završenog studija, Falatar počinje raditi za Međunarodni odbor Crvenog križa. Vodio je aktivnosti humanitarne zaštite u Angoli, gdje radi na spajanju otete djece s njihovim obiteljima i pomaže u pregovorima s Vladom Angole o reintegraciji UNITA pobunjenika.
U Ujedinjene narode se vraća kao međunarodni državni službenik UNESCO-a zadužen za međunarodne odnose sa zemljama članicama. Od 2008. do 2011. radi u sjedištu Ujedinjenih Naroda u New Yorku, gdje predstavlja UNESCO na Generalnoj skupštini UN-a, ECOSOC-u i Vijeću sigurnosti.
Nakon toga imenovan je za UNESCO-ovog koordinatora programa u kriznim područjima, zadužen za humanitarne i razvojne programe u Južnom Sudanu, Libiji, Siriji, Iranu i Palestini. Bio je član ureda glavne ravnateljice UNESCO-a Irine Bokove u vrijeme kada je ona bila kandidatkinja za mjesto glavne tajnice UN-a.
Falatar je bio zadužen za odnose s Izraelom i Palestinom s kojima je pregovarao o brojnim rezolucijama. Tijekom desetogodišnjeg razdoblja Falatar je savjetovao pet predsjednika Generalne konferencije UNESCO-a.
Govori engleski, francuski, španjolski, talijanski i portugalski jezik.
