Godinu dana nakon uhićenja: Tužiteljstvo BiH bez ikakve odluke i informacija o slučaju protiv Debevca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tužiteljstvo BiH još nije donijelo tužiteljsku odluku u predmetu protiv Ranka Debevca, suspendiranog predsjednika Suda BiH, koji je uhićen zbog zlouporabe položaja i ovlasti u akciji u prosincu prošle godine s Osmanom Mehmedagićem, bivšim predsjednikom Suda BiH. Obavještajno-sigurnosne agencije, a sugovornici Detektora navode kako se o ovom slučaju ubrzo zašutjelo.

Predmet je u radu, kada bude donesena tužiteljska odluka, javnost će biti obaviještena – odgovor je iz Tužiteljstva BiH na upit Detektora o slučaju Debevac i Mehmedagić.

"Ova šutnja je značajna"

Odvjetnica Mira Smajlović, bivša sutkinja Suda BiH, smatra da bi bilo korisno da se Tužiteljstvo oglasi priopćenjem, budući da je riječ o predmetu od velikog interesa, te objasni zašto istraga nije okončana, odnosno je li proširena. Pravovremena informacija bila bi vrlo korisna, smatra Smajlović.

"Ova tišina je značajna. Ako se istraga proširi, bilo bi zanimljivo reći – za koje djelo, za koje postoje osnovi sumnje. Ovako, nakon jedne medijske situacije u kojoj smo svi bili zainteresirani za ishod, nastala je toliko duga šutnja da nije opravdano da šira javnost nema informacija o tome što se događa", smatra Smajlović i dodaje da nedostatak informacija ostavlja priliku za komentare i poluistine.

Zlouporaba položaja i ovlasti

Milanko Kajganić, glavni tužitelj Državnog tužiteljstva, nakon uhićenja u prosincu prošle godine, izjavio je da su Debevec i Mehmedagić osumnjičeni za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, povezana s drugim kaznenim djelima, istaknuvši kako ne postoji mogućnost davanja dodatnih pojedinosti i informacije.

Tužiteljstvo je u siječnju ove godine zatražilo produljenje pritvora za dva mjeseca, zbog bojazni da bi mogli nastaviti uništavati dokaze i utjecati na svjedoke, navodeći da postoji osnovana sumnja da je osim naredbe za prisluškivanje  dva telefona dežurnog suca Suda BiH i privatnih telefona dvojice suradnika Tužiteljstva, izdano još 60 naredbi, koje su po nalogu Debevca uništene.

Uništeni nalozi za prisluškivanje

Tužiteljica Bojana Jolović rekla je na ročištu da Tužiteljstvo mora saslušati još deset svjedoka i obaviti vještačenja u inozemstvu Debevčevih telefona koje nisu otvorili, navodeći kako postoji osnovana sumnja da je, osim naloga za prisluškivanje dva telefona dežurnog suca Suda BiH i privatnih telefona dva suradnika Tužiteljstva, izdano još blizu 60 naloga koji su, po nalogu Debevca, uništeni.

"To samo pokazuje neistinitost onih navoda s ročišta za određivanje pritvora, gdje je rečeno da će trebati mjesec dana da završe istragu, te da je potrebno da netko zbog toga bude u pritvoru. I evo što se dogodilo – nakon godinu dana ništa se nije dogodilo", ispričala je za Detektor Tatjana Vasić, Debevčeva odvjetnica, napominjući da je njezin klijent bio u pritvoru koliko je to bilo moguće.

Od posljednjeg zahtjeva Tužiteljstva da se Debevcu produži pritvor, Tužiteljstvo nije ni o čemu obavijestilo obranu, kao ni Sud, kaže Vasić.

"Ako tražite pritvor u istrazi, morate završiti istragu u pritvoru, a ne da ljudi provedu šest mjeseci u pritvoru i sad ih pustimo van, a mi istragu nastavljamo još godinu, dvije, pet... To su preuranjene odluke Tužiteljstva o oduzimanju slobode i to se masovno događa", smatra Vasić.

S druge strane, Ermin Gačanović, bivši tužitelj i odvjetnik, ne vidi ništa sporno u činjenici da istraga traje godinu dana.

"Nije to ništa što nije uobičajeno u pravosuđu. Istraga može trajati duže od šest mjeseci. Može i godinu dana. Postoje načini kako se to radi. Da li je to ispoštovano ili nije, to je sada drugi par pitanja", ističe Gačanović.

"Prava slika propadanja pravosuđa"

Odlukom Prvostupanjskog disciplinskog povjerenstva Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) Debevec je privremeno razriješen dužnosti predsjednika Suda, počevši od 21. prosinca 2023. godine, a na temelju naloga o provođenju istrage Tužiteljstva Bosne i Hercegovine od 19. prosinca prošle godine.

"Protiv imenovanog nije pokrenut disciplinski postupak", stoji u odgovoru VSTV-a.

Branko Perić, umirovljeni sudac Suda BiH, podsjeća da istrage u Tužiteljstvu mogu trajati pet ili deset godina. Kaže da postoji mogućnost da se istraga zakomplicirala zbog otkrivanja novih kaznenih djela - što bi bio opravdan razlog za odgodu.

On navodi da neefikasnost vidi u nizu istraga, među kojima je predmet protiv sutkinje Dalide Burzić ili tužiteljice Dijane Kajmaković.

 Stanje u pravosuđu sve gore

"Nedostatak informacija o trajanju istraga je posljedica neodgovornosti tužiteljskog sustava. To je pitanje za glavnog tužitelja i VSTV, koje dvadeset godina provodi projekte o odnosu pravosuđa i medija i društvene zajednice, a stvari su sve gore", kaže Perić.

Za Perića je sporno da protiv Debevca nije pokrenut disciplinski postupak, što ga navodi na sumnju, kako kaže, "da je neko osmislio plan da se suđenje Debevcu odvija po dosadašnjem modelu dugotrajnog suđenja, kako bi se pogodovalo optuženom i otupila oštrica kazne".

"Vidjeli smo koliko su trajala suđenja sutkinji Azri Miletić i pokojnom Goranu Salihoviću, i da još nije okončan postupak Boži Mihajloviću... To je prava slika propadanja pravosuđa. To je sramota za profesiju, institucije i državu", ističe Perić.

Zahtjeva nema

Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-u, za Detektor pojašnjava da nadležno tužiteljstvo, nakon donošenja naredbe o provođenju istrage, obavještava VSTV, a zatim Ured disciplinskog tužioca o takvoj naredbi, nakon čega oni podnose zahtjev za udaljenje s dužnosti.

"Zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka nema, odnosno nema disciplinske tužbe. Evo ima nekih naznaka da se očekuje brza odluka Tužiteljstva u istrazi. Na šta će to izaći, ja u ovome trenutku ne bih mogao prejudicirati, ni komentirati. Mi smo odlučivali o zahtjevu za udaljenje s funkcije i on je udaljen", ističe Lagumdžija.

Optužnica protiv Vasvije Vidović

Glavni državni tužitelj Kajganić je na sjednici VSTV-a BiH u travnju ove godine, tijekom iznošenja izvještaja o radu Tužiteljstva BiH o procesuiranju korupcije i organiziranog kriminala, najavio podizanje optužnice protiv Vasvije Vidović, odvjetnice koja je uhićena u vezi s istragom Debevca i Mehmedagića.

"U predmetima visoke korupcije, evo naglašavam predmet ‘Debevec i Mehmedagić’, koji je realiziran krajem 2023., istraga je u toku. Znate da je u tom predmetu, između ostalih, lišena slobode i jedna odvjetnica. Optužnica protiv osumnjičene će biti podnesena sutra jer je odvojen taj predmet od ove dvojice osumnjičenih. Istraga protiv ovih osumnjičenih se nastavlja", kazao je tada Kajganić, misleći na Vasviju Vidović.

Dan poslije ove izjave, Tužiteljstvo BiH je podiglo optužnicu protiv odvjetnice Vidović zbog sprječavanja dokazivanja – koja je tereti da je u zgradi Državne agencije za istrage i zaštitu sakrila mobilni telefon osumnjičenog Debevca. Sud je optužnicu potvrdio sedam dana kasnije, a suđenje je u fazi izvođenja materijalnih dokaza Tužiteljstva.

Vasić kaže da je osnovni princip kaznenog prava da svatko snosi individualnu odgovornost. Za nju su sporne, kako kaže, preuranjene odluke Tužiteljstva o oduzimanju slobode i određivanju pritvora, koji je u odnosu na njenog klijenta istekao, a da za to vrijeme nije donesena tužiteljska odluka.

"Ne može ti nitko platiti neizvjesnost u kojoj ti živiš. Neka je i kriv, nije bitno, ali moraš da imaš izvjesnost gdje si. Osumnjičen, optužen, osuđen, oslobođen – nema šta. To mora jedno za drugim da ide. A ne osumnjičen, pritvor, pa onda godina, dvije, pet istraga", ističe Vasić.

Povećanje pristupa informacijama

Detektor je ranije pisao o neujednačenoj praksi Državnog tužiteljstva koje je u nekoliko navrata, putem svoje službene web stranice, tokom 2020. godine informiralo javnost o toku istrage u predmetu "Respiratori", u kojem je optužen bio Fadil Novalić, tadašnji premijer Federacije, i drugi. Informacije su se odnosile na vještačenje, prikupljanje dokumentacije, rad tima tužitelja na terenu.

Iz Državnog tužiteljstva su tada na upit Detektora pojasnili da je "javnost informirana o rezultatima vještačenja u vrijeme kada se predmet vodio protiv NN osumnjičenih, a ne Fadila Novalića i drugih", navodeći da im je to sugerirano od međunarodnih institucija, zbog jačanja komunikacije s medijima i javnošću tokom istrage i u predmetima od javnog interesa.

"Na primjer, u izvještaju Misije OSCE-a egzaktno se navodi: ‘Misija smatra da bi povećanje pristupa informacijama medijima i javnosti o aktivnostima tužiteljstava, pogotovo u fazi istrage, bilo dobro mjesto da se krene rješavati ova praznina u pogledu odgovornosti. VSTV BiH, tužiteljstva i sudovi trebaju javnosti učiniti dostupnim smislene i detaljnije informacije o istragama, kazneom postupku i suđenjima u predmetima, pogotovo u slučajevima kada postoji izražen interes javnosti", odgovorili su tada iz Tužiteljstva BiH.

Vasić je tada rekla da državni Zakon o kaznenom postupku  ne definira da li je istraga javna ili tajna, ali Tužiteljstvo BiH se često poziva na tajnost istrage, a u javnost "servira ono što im u određenom trenutku odgovara".

Smajlović podsjeća da je na početku istrage bilo informacija o aktivnostima Tužiteljstva, da se vrši analiza CMS sustava, odnosno vještačenje telefona, ali je kasnije nastupio vid šutnje – neopravdan za stručnu i opću javnost.

"Mogla bi se optužnica očekivati krajem godine – kada tužitelji dižu optužnice – to je neka tužiteljska norma. Ali je ključno što nema povremeno informacija o predmetu. Javnost ne razmišlja da li je proširena istraga, javnost odmah stvara sumnju – zašto nema optužnice?“, ističe Smajlović i dodaje da bi javnost trebala imati informacije o kazenim djelima koja su počinili nositelji pravosudnih funkcija.