Grmoja u Mostaru: Hrvate u BiH osjećamo i za svoj narod ćemo se boriti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Politika RH prema Hrvatima u BiH svela se na 2 stranke što je pogubno i rezultat toga je da se ništa nije napravilo po pitanju ustavnopravne neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH'', rekao je na konferenciji za medije Slaven Raguž predsjednik Hrvatske republikanske stranke na konferenciji njegove stranke i MOST-a Hrvatska na kojoj su objavljene liste za 11. Izbornu jedinicu na izborima za Sabor Republike Hrvatske.

Kandidat Mosta za premijera Republike Hrvatske Nikola Grmoja izjavio je kako će u slučaju da nakon predstojećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj postane premijer biti spreman zatopljavati odnose s Bosnom i Hercegovinom, ali pod jednim uvjetom.

''Mi možemo razgovarati o zatopljavanju odnosa, jer mi želimo da Bosna i Hercegovina bude funkcionalna država, ali jedino ako će Hrvati u njoj biti jednakopravni. Ako budem u mogućnosti donositi takve odluka, onda ću to i uraditi, ako vidim da se u BiH klima i odnos prema Hrvatima mijenja. Ako toga ne bude, onda Hrvatskoj ne preostaje ništa drugo nego zatezati odnose'', izjavio je Grmoja u Mostaru. 

Most će u jedanaestoj izbornoj jedinici u kojoj hrvatski državljani s prebivalištem izvan Republike Hrvatske biraju tri saborska zastupnika, izaći s listom na kojoj će biti članovi Hrvatske republikanske stranke (HRS), a nositelj liste bit će Slavko Zovko, politički tajnik HRS-a i vijećnik u Gradskom vijeću Grada Mostara.

Nastavak suradnje

Po riječima predsjednika HRS-a Slavena Raguža radi se o nastavku uspješne suradnje dviju stranaka.

''Ovo je rezultat kontinuiteta naše suradnje i rezultat konstruktivne politike koja ide u smjeru osluškivanja onoga što mi živimo i što mi svjedočimo ne samo u BiH nego i van RH što su zastupnici Mosta u protekle 4 godine utjelovili u svom mandatu. Ključno je da nama nitko ne smije i ne može diktirati politiku s osvrtom na Hrvate u BiH jer nitko od nas ne zna bolje kako mi živimo i u kojim okolnostima i kako se trebamo ponašati. Politika RH prema Hrvatima u BiH svela se na 2 stranke što je pogubno i rezultat toga je da se ništa nije napravilo po pitanju ustavnopravne neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH i svi ovi diplomatski uspjesi koji su napravljeni nisu nikakvi uspjesi nego mogu biti dugoročno štetni po Hrvate u BiH'', kazao je Raguž.

Učinili smo više za Hrvate u BiH 

Nikola Grmoja, premijerski kandidat Mosta rekao je da mu je čast biti u Mostaru ''među svojima''.

''Mislim da mostovi zastupnici mogu ponosno šetati Mostarom i svugdje u BiH gdje Hrvati žive jer smo u ove četiri godine bili autentični glas Hrvata. Mogu reći da smo više učinili za Hrvate u BiH i izvan RH mi iz Mosta nego nažalost troje zastupnika koje je izabrano većinski ovdje u BiH, a nešto i glasovima iz dijaspore i to treba mijenjati'', rekao je.

Kaže kako su osluškivali ''naš narod i njegove potrebe''.

''U tome nam je puno pomogla koordinacija s HRS-om koja je bila autentični predstavnik hrvatskog naroda. Nije ima lako bilo djelovati. Znamo da je to političko djelovanje ovdje puno teže nego nama u RH i to utječe puno na sam izborni rezultat HRS-a, ali uživaju simpatije i to znam. Ono što mogu reći našim Hrvatima u BiH i svim Hrvatima izvan RH, nastavit ćemo isto, samo ovaj put kao Vlada RH'', rekao je.

''Kampanja nije potrebna, djela govore''

Slavko Zovko, nositelj liste rekao je kako njima kampanja nije potrebna, jer se protekle četiri godine radila kampanja.

''Sad trebamo samo podsjetiti ljude što smo uradili. Organizirali smo niz događaja kao oporba - problematizirali smo brojna pitanja koja opterećuju život običnog čovjeka u BiH. Govorili smo o širenju rudnika Gračanica u Uskoplju, kuće ljudi u Uskoplju koji su dali sinove za ovu državu su bile upitne zbog klizišta. Problem poljoprivrednog zemljišta u Odžaku smo problematizirali gdje se pogoduje HDZ-ovim tajkunima koji su dobili 16 tisuća duluma zemljišta koje nakon Grmojinog govora u saboru je prvi put problematizirano nakon čega je načelnica raspisala natječaj da bi stvarno poljoprivrednici dobili zemljište, međutim još nisu ušli u posjed i općina koja živi od toga ima 16 tisuća neobrađenog zemljišta. To je politika HDZ-a prema Hrvatima u BiH'', rekao je Zovko.

Dodao je da su u Mostaru mali situaciju s tvornicom kečapa koja je najavljena za prošle izbore i tu se nije uradilo ništa.

''Hrvatske firme otvaraju svoje podružnice u Banja Luci i Laktašima umjesto u mjestima gdje žive Hrvati. I to je politika i hrvatskog i bh. HDZ-a. Studenti iz BiH imaju puno teže uvjete za ostvarit stipendiju. Dobivaju samo 5% ukupnih stipendija i to po puno težim uvjetima. Jeste li ikad čuli da itko iz HDZ-a govori o tome? - Niste. Govorili smo o netransparentnom utrošku sredstava. Imate situaciju gdje se ulaže u opanke i fasade, a imamo južni dio Stoca sve do Neuma koje nema vodovod, a to je područje koje je pogodno za poljoprivredu i čiji se proizvodi mogu prodati u Neumu za ljetnu sezonu i ljudi ne mogu tamo raditi jer nemaju elementarne uvjete, tj. vodu. O tome oni ne govore, a o tome smo govorili mi. Ili uzgajanje egzotičnih sorti gdje se pogoduje i poticaji se dodjeljuju ljudima koji se i ne bave poljoprivredom dok stvarni poljoprivrednici ne dobivaju te stvari. Čuli ste za diplomatsku ofenzivu. Kakva je diplomatska ofenziva? Otvaranje pristupnih pregovora s EU. Nakon čega, nakon četiri nametanja Željka Komšića.Tako legitimiran je Željko Komšić'', rekao je Zovko, nastavljajući:

''Primjer, zamislite da imate čovjeka koji je osuđivan za nasilje nad maloljetnim osobama i da on počne raditi u školi. Je li se tako nasilje tog čovjeka legitimira? Isto tako se ovim otvaranjem pristupnih pregovora se legitimira nasilje nad Hrvatima u BiH. Pozvao bih ljude da izdvoje sat ili dva, znamo da su radni dani i znamo da naši glasači rade dok ovi glasači vladajuće stranke vjerojatno rade u javnom sektoru i zadatak će im biti samo da izađu na birališta, ali naše glasače pozivam da izdvoje dva sata, a mi ćemo za njih izdvojiti četiri godine'', rekao je.

Kako riješiti položaj Hrvata

Odgovarajući na novinarsko pitanje kako riješiti položaj Hrvata u BiH, Grmoja je rekao kako nema lakih rješenja posebno ovako kompleksnog pitanja.

''Ono što nam je potrebno je puno čvršća politika i veće zalaganje za Hrvate u BiH. To ne može biti od prigode do prigode i onda kad se netko sjeti Hrvata. To mora biti prioritet. Ali zemlja, odnosno država kojoj nije prioritet njena opstojnost ne može staviti ni Hrvate kao prioritet. Mi u RH kad netko spomene Hrvate u BiH imamo komentare da je to tema koja nas ne zanima. Hajmo stavit sa strane da se ne radi o našim sunarodnjacima. Hajmo samo razmišljati o sigurnosti onih koji žive u RH'', rekao je Grmoja pitajući što Hrvatska ima od sigurnosti ako nema Hrvata u BiH.

''Kakvu sigurnost ima Hrvatska s ovakvom granicom bez Hrvata u BiH. Vlast koja to ne vidi kao to prioritet ne zna ništa i ne razumije ništa. Mi ne samo da to razumijemo, da samo to znamo, mi to osjećamo. Mimo ovog sigurnosnog pitanja, Hrvate u BiH osjećamo i za svoj narod ćemo se boriti. A kako to lagano riješiti - takvog rješenja nitko nema, ali se treba kroz čvrst stav da je to za HR Vladu ključno pitanje'', rekao je Grmoja.

Kaže da je sada dobro što imaju u hrvatskom javnom prostoru nekakvo suglasje da je to važno pitanje i to možemo čuti i od Milanovića i Plenkovića.

''Ali je potrebno puno više učiniti i čvrsto se postaviti. Stvaraju se preduvjeti za to, ali na čelo vlade mora doći netko tko je svjestan koliko je to pitanje važno.