Hoće li nam trebati 100 godina?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Odluka o otvaranju pregovora o članstvu u EU s BiH je dobra i ohrabrujuća vijest za građane BiH. Ona ostavlja neku nadu da će obećanje staro dva desetljeća, o članstvu u EU, ipak biti ostvareno'', kaže za Bljesak.info Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za europsku stabilnost (ESI) iz Berlina.

Cilj nije bio da se sljedeći korak oduži

Ćerimagić kaže kako, u praktičnom smislu, ova odluka otvara put za jednu viši razinu odnosa BiH i EU ali i da sa sobom ne nosi dodatne EU fondove, ili olakšano putovanje ili trgovinu s EU.

''Europska komisija sada ima mandat da pokrene proces izrade pregovaračkog okvira, dokumenta od nekih dvadesetak stranica, koji je osnova za pregovore o članstvu, i u kojem stoje glavni ciljevi i vodilje pregovora'', kaže Ćerimagić podsjećajući kako je za izradu ovog dokumenta potrebno oko dva do tri mjeseca. 

''EU je usvajanje pregovaračkog okvira uvjetovala provođenjem 'svih relevantnih koraka' koji su u listopadu 2022. godine pratili preporuku o dodjeljivanju kandidatskog statusa. Činjenica da EU nije išla s 14 ključnih prioriteta iz svibnja 2019. godine govori da cilj nije bio da se sljedeći korak oduži ili učini potpuno nemogućim, već da se ohrabre političari da se odmah fokusiraju na sljedeći korak'', rekao je Ćerimagić.

Josef Zrzavecký, otpravnik poslova u Veleposlanstvu Republike Češke u BiH, koja u svibnju obilježava dvadesetu godišnjicu pristupanja Europskoj uniji, kaže kako je Europsko vijeće bilo jasno - treba ispuniti zahtjeve iz preporuke Europske komisije od listopada 2022. te kako vlasti BiH dobro znaju što to znači.

Ne ulazite zbog novca

''Zvuči kao jeftina fraza ali bitno je potpuno shvatiti da su reforme u interesu zemlje kandidata i njihovih građana. Drugo što bih želio istaknuti je da sami pregovori imaju jak transformacijski potencijal. Bilo bi pametno iskoristiti ga'', poručuje Zrzavecký.

Govoreći o prednostima članstva u Uniji, Zrzavecký ističe kako su to vrijednosti koje baštini ova zajednica.

''Koristit ću riječi bivšeg češkog predsjednika Václava Havela: 'Ako želite ući u Europsku uniju samo zbog novca, ne ulazite u nju uopće' jer prednosti članstva jesu u vrijednostima EU-a'', rekao je Zrzavecký.

Veza s realnošću

No, politolog Dražen Pehar kaže kako trenutni odnosi između EU i BiH nemaju mnogo veze s realnošću.

''Ekonomski, socijalno, politički, kulturalno BiH ne može niti sanjati da postane dio EU. Međutim, u posljednje dvije, tri godine sama EU pati od manjka osjećaja za realnost glede vlastitoga identiteta. Jer, čini se, ugrubo, veliki je dio EU-političke elite zaigrao onako kako im transatlantska 'braća' u Sjevernoj Americi diktiraju, za što je rat u Ukrajini poslužio samo kao povod'', kaže Pehar za Bljesak.info navodeći kako ono što EU ovim potezom čini jest određeno ''poklapanje teritorije'' koja samo prividno ostaje izvan sfere ruskoga utjecaja.

''Riječ je o pukome PR potezu. Niti će to smanjiti tenzije i konflikte unutar BiH, što je primarno nama samima, građanima BiH, važno. Licemjerje je, naravno, obostrano. Kakva je to 'uspješna unutarnja politička elita u BiH', tobože odana reformskim politikama, kada nam najpoznatiji bjegunci iz jednoga dijela EU, naime Republike Hrvatske, slobodno šetaju teritorijem jer nemamo 'sporazum o neizručivanju''', pita se Pehar.

BiH neke kriterije ne može ispuniti za 100 godina

Smatra i kako treba podsjetiti da je s Turskom proces pregovaranja otvoren 2005., a po svemu sudeći neće nikada rezultirati članstvom Turske u EU.

''To je zato jer je Turska većinska muslimanska zemlja. Svi to znaju samo se prave blesavi. Dakle, u vrijeme kada se po EU pripadnici političke kaste pitaju o 'uvođenju ratne ekonomije', ne vidim da bi se na ovaj navodni važni događaj u BiH trebalo reagirati s optimizmom i izrazima dobrodošlica. Čini se da nam EU, zapravo, samo sprema uvesti novi rat, 30-tak godina poslije posljednjeg'', smatra Pehar.

Dodaje i kako postoje neki ekonomski kriteriji, koje BiH, kao i svaka članica, mora zadovoljiti, od razine inflacije do kamatnih stopa.

''Te kriterije BiH ne može zadovoljiti još 100 godina. Schmidt (Christian, visoki predstavnik u BiH, op.a.), i politički sustav, mali je problem u usporedbi s tim problemom'', rekao je Pehar.

Trzavice neće nestati preko noći

I Ćerimagić se slaže kako se ne treba zavaravati da će stvari ići lako.

''Pored uobičajenih bh. trzavica i ogromnih izazova pred kojim se nalazimo, a koje neće nestati preko noći i zbog odluke o otvaranju pregovora o članstvu, među osam koraka je usvajanje zahtjevnih stvari. Tu mislim na zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, ali i o sudovima BiH. Ali i o Programu integriranja u EU, kojim će se urediti tko, kada, kako i na koji način se usklađuje s EU standardima. Koliko je usvajanje ovog dokumenta zahtjevno i teško, govore dvije činjenice. U BiH se na njegovoj izradi radi duže od deset godina, a Ukrajini i Moldaviji je rečeno da ga i ne moraju imati prije otvaranja pregovora. Ne treba zaboraviti i potrebu jamčenja slobode izražavanja i medija, i zaštite novinara. Europska komisija je u svom izvještaju u Republici Srpskoj zabilježila nazadovanje u ovom dijelu'', navodi Ćerimagić.

Ističe kako bi, uz fokus na provođenje osam koraka, i podršku Europske komisije, BiH do pregovaračkog okvira i sljedećeg koraka u procesu mogla doći i krajem lipnja 2024. godine.

''Tada će se u EU razgovarati i o sljedećem koraku s Ukrajinom i Moldavijom, na čiji vagon BiH je jučer uskočila. Bilo bi izuzetno važno da ostanemo na njemu jer su u Bruxellesu i ključnim zemljama članicama mnogi uvjereni kako taj vagon vozi do članstva u EU'', naveo je Ćerimagić.

Krišto napisala pismo s obećanjima

U međuvremenu, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto najavila je ubrzani rad na donošenju novih zakona.

Krišto je u pismu zahvalila predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i šefovima država ili vlada Unije na odluci kojom su u četvrtak formalno odobrili početak pregovora s BiH.

Opisala je to povijesnim trenutkom koji simbolizira ključni pomak na daljnjem putu europskih integracija kao i potvrdu i priznanje rada institucija na svim razinama vlasti u BiH.

"Ostajemo jasno i nedvojbeno opredijeljeni za vrijednosti i ciljeve na kojima se temelji Europska unija te privrženi daljnjem jačanju regionalne suradnje u okviru postojećih inicijativa na principima dobrosusjedstva, jačanju političkog dijaloga, mira i stabilnosti u regiji'', poručila je Krišto u pismu.

Europsko je vijeće otvaranje pregovora s BiH odobrilo iako BiH nije ispunila sve postavljene uvjete jer je njen parlament usvojio dva o tri tražena zakona a nije donio ni izmjene izbornog zakona.

Krišto je sada Michelu najavila kako odmah slijedi rad na donošenju novih zakona.

Pojasnila je kako će odmah na dnevni red Vijeća ministara sada doći zakon o sudu Bosne i Hercegovine i zakon o zaštiti osobnih podataka, koji su, kako tvrdi tehnički spremni za usvajanje.

Uz to, kako je navela, slijede i izmjene i dopune izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje su u četvrtak službeno dostavljene Vijeću ministara u daljnju proceduru.