Diskusija

IDPI Mostar predstavio prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH

''Specifični dodatak koji smo napravili, koji se do sada nije koristio, je to da smo uveli specifične demose, čime smo jasno i precizno definirali tko čini virtualnu jedinicu za izbor kojega tijela, odnosno kojeg člana u pojedinom tijelu''
Vijesti / Politika | 14. 12. 2020. u 15:03 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar predstavio je svoje prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH koji, kako je rečeno na panel diskusiji, mogu poslužiti kao rezervoar operativnih mehanizama i institucionalnih rješenja za postizanje kompromisa kojim bi se ispoštovale odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

''Prva polovica 2021. godine ili početak njene druge polovice bilo bi neko optimalno razdoblje u kojem bi politički akteri mogli postići kompromis. Naši modeli im stoje na raspolaganju. Ne očekujem da bilo tko naše modele prepiše od a do ž, ali mislim da oni nude jedan rezervoar operativnih mehanizama, institucionalnih rješenja pa i načela koji mogu biti inspiracija za konkretne izmjerene Izbornog zakona'' - kazao je u izjavi za medije član stručnog tima IDPI-a Milan Sitarski.

Istaknuo je kako se nada da će se sljedeće godine, po uzoru na dogovor o mostarskim izborima, postići sporazum i o izmjenama Izbornog zakona.

''Nadam se da će poslije održavanja izbora u Mostaru, pošto predizborna atmosfera nije pogodno okruženje za postizanje kompromisa, barem u prvoj polovici 2021. godine doći do deblokade u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona. Mislim da je to posljednja prilika jer opet ulazimo u rizik da nam se izbori 2022. godine održe s rupom u Izbornom zakonu'' - kazao je Sitarski.

Predsjednik Skupštine i član stručnog tima IDPI-a Ivan Vukoja naglasio je kako se presude Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava ne isključuju nego nadopunjuju, a kako bi se te presude ispoštovale u bh. izbornom zakonodavstvu IDPI je predložio uvođenje "koeficijenta izbornih bodova".

''Upotrebom matematičkog modela kojeg smo nazvali koeficijent izbornih bodova zapravo uopće ne mijenjamo granice postojećih izbornih jedinica i ukidamo obvezu da se kandidati nacionalno izjašnjavaju. Legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda za ona tijela koja je Ustav namijenio takvom zastupanju osigurali smo primjenom matematičke formule koja se vrlo jednostavno sastoji u tome da u županiji kao izbornoj jedinici imamo koeficijent izbornih bodova koji se dobije na način da se odredi udio jednog naroda, recimo Hrvata u jednoj županiji u odnosu na ukupan broj Hrvata u FBiH'' - pojasnio je Vukoja.

Dodao je kako je moguće uvođenjem tzv. demosa jasno uspostaviti vezu između onih koji biraju i onih koji su birani.

''Specifični dodatak koji smo napravili, koji se do sada nije koristio, je to da smo uveli specifične demose, čime smo jasno i precizno definirali tko čini virtualnu jedinicu za izbor kojega tijela, odnosno kojeg člana u pojedinom tijelu. Smatram da je to jedna od velikih prednosti ovog modela. On nudi transparentom i prohodnost na način da birači mogu znati kome su dali svoj glas i da ga nakon nekog vremena mogu pozvati na odgovornost, mogu znati je li taj glas urodio onim rezultatom koji su oni htjeli'' - kazao je Vukoja.

Rasprava "IDPI prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH" održana je u okviru ciklusa panel diskusija upriličenog u povodu 25. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma.

Kopirati
Drag cursor here to close