Ivica Račan rođen je prije 80 godina u Hitlerovom logoru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 80 godina, 24. veljače 1944. u Ebersbachu je rođen Ivica Račan, hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Račan je rođen u Ebersbachu, u zarobljeničkom logoru, u obitelji Ivana i Marije r. Draženović.

Račanov otac Ivan bio je poliglot, pripadnik internacionalnih brigada u vrijeme Španjolskog građanskog rata i anarhist podrijetlom iz Osijeka. U zarobljeničkom radnom logoru bio je sudski tumač.

Majku Mariju su Nijemci uhitili u rodnom Križopolju u Lici i odveli ju u isti logor gdje je upoznala Račanovog oca. Nakon toga je Ivan uskoro prebačen u koncentracijski logor, a dok je bila u visokoj trudnoći.

Iz logora je Račanovu majku prije poroda izvukla jedna Njemica, tako da se Ivica ipak nije rodio unutar žice.

Mjesto Ebersbach, gdje je Ivica rođen 1944. godine, nalazi se u blizini današnje njemačko-češke granice, a tada je bilo, dakako, u sastavu Hitlerovog Trećeg Reicha.

Račanova se majka ubrzo preselila u Dresden i ondje je s malim djetetom preživjela strahovito savezničko bombardiranje. Naime, na Dresden je izvršen iznimno jak bombarderski napad između 13. i 15. veljače 1945. godine, u vrijeme dok Ivici Račanu nije bilo još ni punih godinu dana.

Zbog korištenja zapaljivih bombi došlo je do strahovite vatrene oluje, koja je uništila velik dio urbaniziranog područja Dresdena. Ubijen je velik broj civila, a uništeni su i mnogi kulturni spomenici.

Ivica Račan bio je star samo 14 i pol mjeseci u trenutku kad je Drugi svjetski rat završio u Europi njemačkom predajom. Tek se nakon završetka rata doselio s majkom u Hrvatsku.

Nakon rata, Račanovog oca su iz koncentracijskog logora oslobodili Amerikanci. Ponovno se sreo s obitelji i živjeli su nekoliko mjeseci u Bratislavi, nakon čega su se vratili u Hrvatsku.

Pošto mu je otac ranije imao farmu u Švicarskoj, komunistička vlast zadužila ga je da osniva poljoprivredne i peradarske farme, zbog čega se Račanova obitelj često selila. Živjeli su u Božjakovini, Kutjevu i na kraju u Slavonskom Brodu. 

Nakon završene srednje škole pokušao se upisati na Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu jer je želio biti glumac, no kako nije prošao prijemni ispit upisao se na Pravni fakultet gdje diplomira 1970. godine. Zaposlen je 1967. u Institutu za društvena istraživanja kao znanstveni suradnik.

U Savez komunista Hrvatske učlanio se 1959. godine. Nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971. i čišćenja ideoloških kadrova koje je uslijedilo 1972., Ivica Račan kooptiran je u Gradski komitet Zagreba, a potom u Izvršni komitet Saveza komunista Hrvatske (IK SKH) gdje je bio zadužen za ideologiju.

Dužnost u IK SKH obnašao je do 1978. kada je postao član Predsjedništva Centralnog komiteta SKH (CK SKH).

Direktor škole Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) "Josip Broz Tito" u Kumrovcu postao je 1982., a istodobno je bio i urednik časopisa za društveno-politička istraživanja Kumrovečki zapisi. Između 1986. i 1989. bio je član Predsjedništva CK SKJ.

Za predsjednika CK SKH izabran je 13. prosinca 1989., a protukandidat bio mu je Ivo Družić. U to vrijeme je objavljeno da će se u Hrvatskoj provesti višestranački izbori.

Na 14. kongresu SKJ održanom 23. siječnja 1990. predvodio je hrvatsko izaslanstvo. Na Kongresu se otvoreno sukobio sa Slobodanom Miloševićem.

Nakon što su slovenski izaslanici napustili Kongres, Račan je za govornicom izjavio kako "mi (SKH) ne možemo prihvatiti Jugoslavensku partiju bez Slovenaca", nakon čega je, zajedno s hrvatskim izaslanstvom, napustio Kongres čime je označen kraj vladavine SKJ.

Ivica Račan umro je 29. travnja 2007. godine u Zagrebu od posljedica malignog tumora. 

OPŠIRNIJE