Izborni zakon, sud… Ništa od europskog puta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je europski put BiH - igra mačke i miša.

Dodik kaže kako nema ništa od "europske priče" jer i ako dođe do neke odluke to će biti pokrivalica za Zapad, koji će reći da se otvara pregovarački proces bez datuma.

Igra mačke i miša

"Turska je čekala na to 40 godina. To je igra mačke i miša. To služi onima u europskom uredu kako bi rekli - eto pritisnuli smo domaće političare da nešto rade", rekao je Dodik.

Kaže kako je među 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti za proces pristupanja zakon o Ustavnom sudu BiH, te podsjetio da je u Sarajevu dogovoreno donošenje nekoliko propisa kao što su o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, pitanju Frontexa, te o sukobu interesa u kojem je Srpska definirala da se to odnosi na sukob interesa na javnim funkcijama na razini imenovanja u zajedničkim institucijama, a ne na razini entiteta.

"To nije iz razloga što želimo štititi nezakonitosti, nego zato što već imamo naš zakon o sukobu interesa", pojasnio je Dodik.

Podsjetivši da je ključno pitanje europskih vrijednost vladavina prava, Dodik je ukazao na to da Sud i Tužiteljstvo BiH nemaju ustavnu osnovu, te istaknuo kako se ne može praviti nikakav novi sud na razini BiH nego apelacijski odjel koji može odlučivati samo po zakonima koje donosi Parlamentarna skupština BiH.

Dogovor u Laktašima

"U Laktašima smo dogovorili i da sjedište tog apelacijskog odjeljenja bude u Banja Luci zato što je osnovno odjeljenje u Sarajevu. Predstavnici političkih stranaka iz Sarajeva složili su se da taj odjel bude smješteno u Srpskoj, a onda su počeli da nama nameću gdje će biti smješten", naveo je Dodik.  

Istodobno, član stranke Narod i pravda Denis Zvizdić izjavio je za FTV da bošnjačke stranke neće prihvatiti izmjene kojim bi se spriječilo preglasavanje Hrvata, nego inzistira da se provedu i presude Europskog suda za ljudska prava za što su potrebne izmjene ustava zemlje za što pak ne postoji parlamentarna većina.

S druge strane, čelnik HDZ-a 1990, Ilija Cvitanović rekao je kako su vladajuće bošnjačke stranke pod pritiskom, ali i da same ne žele dogovor s Hrvatima.

Nema iskrenosti

"Bojim se da tu nema iskrenosti, bojim se da je na djelu izigravanje davno postignutih dogovora", rekao je Cvitanović.

Po njegovim riječima radi se o nastavku realizacije politike čiji je cilj eliminirati utjecaj Hrvata a BiH pretvoriti u državu s dva entiteta i dva konstitutivna naroda - Srbima i Bošnjacima.

"Za treći narod kao najmalobrojniji zamišljeno je da ga treba ili asimilirati ili iseliti. U tome se neće uspjeti", ocijenio je Cvitanović.

Pozvao je čelnika HNS-a i vodeće hrvatske stranke HDZ-a BiH Dragana Čovića da 'potegne ručnu' i još snažnije inzistira na izmjeni Izbornog zakona kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata kao što je u četiri navrata glasovima Bošnjaka za hrvatskog člana Predsjedništva biran Željko Komšić.

"Ne može dalje dok se ne završi Izborni zakon", rekao je Cvitanović. On očekuje da će se prijedlog izmjena Izbornog zakona nađe u proceduri Doma naroda Parlamenta BiH kojim bi se spriječilo preglasavanje Hrvata što je ocijenio 'strateškim pitanjem u BiH'.

O nedostatku iskrenosti nedavno je govorio i čelnik HDZ-a BiH, Dragan Čović, poručivši strankama Trojke kako bi mogle izgubiti partnera.

Podsjetimo, nedavno su usvojene izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a kako bi Europska komisija preporučila Europskome vijeću otvaranje pregovora s BiH potrebno je usvojiti izmjene triju zakona među kojima je i Izborni zakon. U isto vrijeme, sve je veći problem sjedište apelacijskog odjela Suda BiH.