Izborni zakon u BiH - Želje i mogućnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatski narodni sabor (HNS) uputio je dopis adresiran na Stranku demokratske akcije (SDA) u kome traži da se otvore, kako su istaknuli, razgovori o izmjenama izbornog Zakona, odnosno provođenju presude Ustavnog suda po apelaciji Božo Ljubić, kao i razgovori o formiranju vlasti na svim nivoima, sa akcentom na Federaciju.

Ovaj dokument već je izazvao negodovanja koalicijskih partnera iz SDA i DF-a, dok je HNS-ov prijedlog, SNSD podržao. I dok se traži model prihvatljiv za sve, Vijeće Europske unije ponovno poziva na formiranje vlasti na svim nivoima, bez odgađanja.

Poruka HNS-a

Vrijeme je da se politički akteri uozbilje i otvore pregovore o izmjenama izbornog zakona i to u relaksirajućoj atmosferi, poručuju iz HNS-a BiH, jer su, kako su istaknuli, ove izmjene preduvjet za normalno funkcioniranje vlasti na svim nivoima.

Tvrde da je to princip od kojeg hrvatski narod neće odustati, te ponovili da to nije nikakvo uvjetovanje već stav da se u paketu rješava izborni zakon i formiranje vlasti. I vjeruju da će do dogovora doći, prenosi BHRT.

''Svi nosimo odgovornost manju ili veću prvenstveno nosi bošnjačka strane SDA da se otvore ozbiljni razgovori sa uvažavanjem i cijenjenjem i države i naroda da se dođe do izmjena izbornog zakona sukladno presudi Ustavnog suda – i ovo je poruka da nije dobro ići dalje isključivim stavovima već sjesti utvrditi načela i principe, a iz toga će izaći modeli izbornog zakona koji će biti svima prihvatljivi'', kazao je Ilija Cvitanović, član Predsjedništva HNS-a.

Nije dobro da HNS uvjetuje formiranje vlasti izmjenama izbornog zakona, pogotovo, jer se ti prijedlozi kose s dokumentima Europske unije, poručuju iz SDA. HDZ može nastaviti blokadu institucija uz potporu SNSD-a, ali to neće donijeti ništa dobro državi.

Bakirov strah

Izmjene koje traži HDZ BiH neprihvatljive su i za Demokratsku frontu. Jer, kako kažu, ono što HDZ BiH želi je da u izborni sustav u BiH uvedu etnoteritorijalizaciju zemlje kroz izborna područja, što je, zaključuju, antiustavno.

Ističu i da Dragan Čović ovim pokušava zadržati aktualnu vladu do izbora, te da im je priča o izmjenama izbornog zakona samo povod za to.

''Bojim se da će prijedlozi za izmjene Izbornog zakona koje kane predstaviti koalicijskim partnerima i javnosti ovih dana, ponovno biti u koliziji s obavezujućim dokumentima EU-a, poput Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, i presuda Europskog suda za ljudska prava po apelacijama Sejdić-Finci, Pilav i Zornić, a time i neprihvatljivi za bošnjačke i građanske stranke'', kazao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

''Ja mislim da se radi o tome da je politici HDZ BiH sada stalo da aktualni saziv vlade FBiH ostavi o narednih izbora jer HDZ ima ministre u vladi Federacije i Vijeću ministara (VM) i mislim da ovom politikom pokušava zaustaviti ulazak predstavnika DF-a u Vladu i VM'', objašnjava za BHRT Dženan Đonlagić, potpredsjednik DF-a.

Legitimno je pravo HNS-а da traži izmjene izbornog zakona, jer hrvatski narod nije zadovoljan, kao što nije ni srpski narod kada je u pitanju izborno zakonodavstvo u BiH, poručuju iz SNSD-a.

''Ja vjerujem da možemo i u tom kontekstu uočavajući sve nedostatke izborne legislative naći i mi određene primjedbe i određene amandmane na izborni zakon i artikulirano ih puštati u parlamentarnu proceduru onda kada se oni nađu u proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH", kazao je Staša Košarac, potpredsjednik SNSD-a.

Inače, mišljenje Europske komisije koje je dobila BiH, nedvosmisleno je poslalo poruku institucijama BiH da buduće izmjene izbornog zakona moraju ići u pravcu podizanja europskog standarda – što znači da izborni sustav mora osigurati svakom građaninu pravo da se kandidira i pravo da bude biran, što u ovom slučaju ne postoji u izbornom zakonu BiH – već, kako zaključuju pojedini sugovornici, samo postoje određene diskriminacijske odredbe.