Kako će izgledati vlast u BiH - borba za građane ili za fotelje?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Još je rano prognozirati kako će izgledati vlast u Bosni i Hercegovini u sljedeće četiri godine, a izabrano rukovodstvo u domovima nagovještava stanje. Ono što je sigurno je da se na svim razinama užurbano radi na formiranju.

Borba ni ovog puta ne izostaje, a pred izabranim dužnosnicima sljedeća godina će biti naročito izazovna, smatraju analitičari, javlja BHRT.

Hoće li se predstavnici države voditi programom ili matematikom? Hoće li SNSD, sa četiri izaslanika u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, činiti vlast, zajedno sa HDZ-om i Osmorkom? Ide li SDA, nakon dužeg vremena, u opoziciju? Hoće li Borjana Krišto, na prijedlog HDZ-a, biti mandatar za sastav Vijeća ministara?

Dok se fokus stavlja na stranke i mandate u razdoblju neizvjesnosti, tijekom borbe za većinu u klubovima naroda u Federalnom parlamentu, budući da od toga ovisi i broj izaslanika u državnom, a uzdrmano političko tlo u zemlji podsjeća da je u ovoj sferi sve moguće i neizvjesno, o interesima građana se skoro i ne priča.

Darko Brkan, predsjednik Udruge građana "Zašto ne" Sarajevo, kaže: "Svjedočimo i dalje tajnim izborima za domove naroda koji ne pokazuju jasno volju birača pa ne znamo hoće li biti tri ili četiri izaslanika SNSD-a, kako će ko glasovati u RS-u. Događaju se i u Federaciji raznorazna preslaganja tajnog glasanja."

Elvir Padalović, novinar portala ''Buka'' Banja Luka, navodi: "Građani će i dalje nijemo posmatrati sve procese u BiH, bez da mogu utjecati na bilo što. Vidjet ćemo kako će se ponašati SNSD sada sa službeno ta četiri izaslanika u Domu naroda BiH, on je apsolutni vladar."

Sljedeća godina nagovještava i veću ekonomsku krizu, poskupljenja, što će itekako biti izazov za nositelje vlasti.

ZORAN KREŠIĆ, novinar ''Večernjeg lista'' Mostar, kaže: "Prva i dominantna zadaća, uz taj europski put, mora biti kako olakšati život ljudi. To je, prije svega, snižavanje stopa, razne olakšice koje se moraju dati socijalnim kategorijama i ako to se ne učini, bit će potpuno besmisleno i uspostava novih vlasti i njihovo funkcioniranje."

Rokove za izbor nosioca vlasti je neophodno smanjiti, smatra analitičar Vehid Šehić.

"Kako bi imali što prije zakonodavnu i izvršnu vlast. S druge strane da te koalicije ili stranke koje će imati parlamentarnu većinu natjeramo da daleko prije imaju kandidate za te funkcije, kako bi država mogla funkcionirati onako kako se očekuje od jedne demokratske države", ocjenjuje Šehić.

Da li će primarni interesi biti usmjereni ka funkcioniranju zemlje i životu građana? Optimizma je sve manje, dok stranke užurbano rade na zauzimanjima fotelja. Slijede li nam još četiri godine političkih prepucavanja i vlastitih interesa, dok siromaštvo i kršenja prava građana postaju svakodnevica ili ipak postoji nada?