Izbori u listopadu
Kako umjetna inteligencija može utjecati na izbore u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Korištenje umjetne inteligencije (AI) u političkim izbornim procesima otvara niz izazova i prijetnji demokratskim principima, upozoravaju stručnjaci. Razvoj AI omogućava novi prostor za dezinformacije i zloupotrebu, što može ugroziti transparentnost i integritet izbornog procesa. Postavlja se pitanje utjecaja AI na lokalne izbore u Bosni i Hercegovini.
Nedžad Pirić, ekspert za digitalizaciju, za Bloomberg Adriju kaže kako AI razvoj tehnologije, posebno generativne AI kao što su ChatGPT (Open AI) i Copilot (Microsoft), otvara nove mogućnosti za dezinformacije i zloupotrebu tokom izbornih procesa kroz personaliziranu manipulaciju birača putem targetiranja, stvaranja lažnih informacija, širenja dezinformacija i polarizacije javnog mnijenja, piše Bloomberg Adria.
Istraživati i raspravljati
"Stoga je veoma važno istraživati i raspravljati o zloupotrebi umjetne inteligencije u političke svrhe, naročito kada znamo da će se u 2024. godini održati izbori u više od 60 zemalja svijeta, uključujući i Europsku uniju – dakle ove godine glasat će oko 50 posto svjetske populacije", navodi Pirić.
Jedan od najboljih primjera manipulacije koja je u potpunosti razotkrivena jesu predsjednički izbori u SAD-u 2016. godine. Naime, izborni tim Donalda Trumpa angažirao je Cambridge Analytics - kompaniju za analizu podataka koja je koristila AI model kojim je utjecala na glasače putem mikrociljanih poruka i reklama.
"Navedeni skandal je ukazao na masovnu povredu privatnosti od Cambridge Analytics u kontekstu nezakonitog korištenja ličnih podataka desetina milijuna korisnika Facebooka, te njihovu manipulaciju putem AI modela, što je rezultiralo izgradnjom moćnog softverskog programa za predviđanje i utjecaj na izbore", pojašnjava Pirić.
Pročitajte još
Dodaje kako se pored već navedenog mikrotargetiranja birača korištenjem AI algoritama za analizu podataka, umjetna inteligencija može upotrijebiti za generiranje lažnih vijesti, manipulativnih fotografija i videozapisa te širenje dezinformacija putem društvenih medija radi utjecaja na percepciju javnosti i rezultate izbora.
Digitalno manipulirani sadržaj
Neke od primjena AI u izbornom procesu uključuju analizu raspoloženja i sentimenta na društvenim mrežama i drugim internetskim izvorima radi praćenja raspoloženja birača i predviđanja izbornih rezultata te manipulacija algoritmima društvenih medija kako bi se političke poruke i sadržaj plasirali određenim grupama korisnika s ciljem povećanja angažmana i utjecaja.
Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom često obuhvata digitalno manipulirani sadržaj, kao što je bio slučaj u Argentini, gdje je AI ostavio utjecaj na glasače, te u Indoneziji, dok su deepfake tehnologije bile korištene u zemljama kao što su Ukrajina, Pakistan i Rusija.
Stručnjak za pametne tehnologije Aleksandar Mastilović kaže kako umjetna inteligencija može biti zloupotrijebljena u izbornom procesu, ali sumnja da postoje resursi u BiH da se to dogodi.
"Zloupotreba se može desiti npr. kroz prikupljanje podataka o glasačima kroz njihove profile na društvenim mrežama i drugim sadržajima koji su dostupni na internetu, pa onda primjenom umjetne inteligencije analizirati njihove preferencije i targetirano im slati najbolje izborne poruke. Tako bi politički subjekti mogli svakom pojedinačnom glasaču poslati onu poruku koju on najviše voli da čuje", objašnjava Mastilović za Bloomberg Adriju.
Ipak, kako ističe, u BiH ne postoji infrastrukturna baza podataka poput one koju imaju Sjedinjene Američke Države, niti su na raspolaganju adekvatni hardverski resursi za obradu takvih podataka - osim, naravno, ako bi društvene mreže poput Facebooka ili Instagrama omogućile pristup takvim podacima, što je strogo zabranjeno u SAD-u i drugim zemljama gdje su takve kompanije registrirane.
Nametnuti promjene
"Posebno, serveri tih kompanija koji opslužuju Europu su u EU zbog GDPR propisa o zaštiti privatnosti, tako da u ovom trenutku ne vidim da je izvodljivo da netko u BiH može na bazi umjetne inteligencije postići neku značajnu prednost u izbornom ciklusu", kaže Mastilović.
Naša država nema nijedan zakon ili regulativu vezanu za upotrebu umjetne inteligencije.
"Europska komisija je u prosincu 2023. godine usvojila pravni akt o umjetnoj inteligenciji (EU Artificial Intelligence Act) koji pored ostalih ograničenja upotrebe umjetne inteligencije eksplicitno zabranjuje primjenu algoritama umjetne inteligencije na političke stavove građana u EU", kaže Pirić.
U veljači 2024. Minhenska konferencija okupila je 20 tehnoloških kompanija, uključujući OpenAI, Microsoft i Facebook (Meta), koje su potpisale sporazum o sprečavanju zloupotrebe AI u izbornim procesima. Iako je važan, efikasnost sporazuma nije jasna, a ključnu ulogu u nadzoru igraju regulatorne agencije, izborna tijela i nevladine organizacije za ljudska prava.
Ograničavanje zloupotrebe
Međunarodni sporazumi među tehnološkim kompanijama, poput Minhenskog sporazuma, ključni su za ograničavanje zloupotrebe AI-a u političkim izborima.
"Neophodno je nametnuti promjene u izbornom zakonodavstvu koje predviđaju kako se AI može legalno koristiti u izbornoj kampanji. Sljedeći korak bi bio postizanje konsenzusa o upotrebi AI između političkih stranaka i institucija koje nadgledaju izbore", dodaje Pirić.
Važno je prepoznati snagu umjetne inteligencije u borbi protiv dezinformacija i razvoju alata za provjeru činjenica na društvenim mrežama. Ključno je poduzeti mjere za osiguranje transparentnosti, poštenja i demokratskog integriteta izbornih procesa, uključujući uvođenje regulativa i suradnju svih relevantnih aktera.
