Strasbourg
Kovačević tvrdi da je pobijedilo građansko predstavljanje u institucijama
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, koji se obratio Europskom sudu za ljudska prava navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz RS, niti kao građanin iz FBiH može biti izaslanik u Domu naroda PSBiH, komentirao je presudu rekavši kako neki pokušavaju da propitaju njegovu nacionalnost.
''Ja sam Bosanac i Hercegovac. Ja u svojoj tužbi to nisam isticao jer smatram da je svaka vrsta etniciteta problem za BiH. Uradio sam ovo kao građanin. Podnio sam tužbu protiv zemlje koju volim. Gorko mi je ovo danas. Nije zemlja kriva, krive su političke elite koje je pokušavaju napraviti nakaradnom'', rekao je Kovačević.
Srušen koncept
Naglasio je razloge zbog kojih čvrsto vjeruje da se presuda u njegovom slučaju ne bi trebala stavljati u isti koš sa presudama u slučajevima Pudarić, Sejdić i Finci, Zornić i drugi.
''Tražio sam zaštitu svog aktivnog biračkog prava. Ostale presude su govorile o zaštiti njihovog pasivnog biračkog prava, onog prava koje im omogućuje da se kandidiraju. Ja sam tražio da biram koga hoću za sve institucije Bosne i Hercegovine, bez ograničenja. Dokazao sam da za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH ne postoji razumno opravdanje države da ima takav sustav u kojem se meni i ostalim građanima onemogućuje glasanje'', naveo je.
Pojasnio je i što je postigao presudom.
''Srušen je koncept legitimnog političkog predstavljanja konstituentnih naroda. Sud je utvrdio da ova zemlja treba osigurati primarno građansko predstavljanje u institucijama'', rekao je.
Nema prepisivanja
Dodao je kako je utvrđeno da kolektivnog šefa države moraju moći birati svi građani, te da ''država s etničkog modela predstavljanja mora preći na građanski, a što je temeljni princip u Europi''.
Da bi dosadašnje presude o tome da se svi mogu kandidirati mogle provesti, onda svi moraju moći i glasati, pojasnio je Kovačević.
Kaže i da je Sud utvrdio da nije moguće koristiti prepiske pojedinih političkih sustava drugih država, poput, recimo, belgijskog koji se ranije spominjao u bh. javnosti.
''Vraćanjem aktivnog biračkog prava, vraća se suverenitet u ruke svih građana Bosne i Hercegovine, ne samo mene'', zaključio je Kovačević.
Obaranje Daytona
Naveo je kako nije točno da presuda obara Daytonski mirovni sporazum, koji je međunarodni ugovor, ali jeste problematiziranje Ustava BiH, koji se na ovaj način pokušao ‘nadograditi’, jer se BiH kreće na putu ka članstvu u EU.
U tužbi je Kovačević problematizirao i način popunjavanja državnog Doma naroda.
''Tamo se pojavljuju ljudi koji uopće nisu bili na izborima. Istovremeno, to je zakonodavni organ koji donosi zakone u ime građana. Da bi građansko predstavljanje bilo moguće, mi ih moramo birati To je mjesto na koje predsjednici stranaka sebe delegiraju da se uhljebe. Da li nam takav Dom naroda treba uopće?'', upitao je Kovačević.
Problematizirao je i kompenzacijske liste, za šta je Sud u Strasbourgu naglasio da Kovačević nije iscrpio sve pravne lijekove u BiH.
Osramoćen OHR
S tim u vezi, Kovačević ističe kako je jako zainteresiran za reakciju zemalja kvinte, te da je ovo njegova pobjeda nad visokim predstavnikom Christianom Schmidtom koji je “ovom presudom osramoćen”.
''Jako me zanima i šta će Delegacija EU u BiH reći. Prošle godine smo potpisali Briselski sporazum koji podrazumijeva provedbe presuda Europskog suda. A šta je sa presudama Ustavnog suda BiH? Oni postupaju na četiri različita načina, i to stoji u ovoj presudi'', naveo je Kovačević.
Kovačević je poručio kako će ‘čvršće stajati’ u odnosu na apelante koji su ranije dobili presude protiv BiH, odgovorivši tako onima koji su naglašavali kako presuda Suda u njegovom slučaju nikada neće biti provedena.
