Milijuni iz državnih proračuna u sivoj zoni predizbornih kampanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Proračuni za pomoć braniteljima i nezaposlenim značajno su povećani u izbornoj 2018. pa će se samo u Federaciji izdvojiti dvostruko više novca za zapošljavanje nego što je za te svrhe u prosjeku godišnje potrošeno od posljednjih izbora, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Goraždanski ministar za braniteljska pitanja Eniz Halilović udvostručio je izdvajanja za pomoć braniteljima za stambeno zbrinjavanje u 2018. nakon što u prethodnoj godini nije potrošeno gotovo ništa od planiranog novca, piše Birn.

U 2017. godini je od planiranih 80.000 konvertibilnih maraka (KM) potrošeno tek nešto više od 3.000 KM, što je najmanji iznos u proteklih deset godina. Proračun za pomoć braniteljima za stambeno zbrinjavanje u 2018. od 150.000 KM jedan je od najvećih u posljednjoj deceniji.

Halilović smatra da mu više potrošenog novca ne pomaže kod glasača.

''Ja to ne gledam tako'', kaže Halilović za BIRN BiH.

Sličan obrazac povećanja i smanjenja proračuna za stambeno zbrinjavanje ponavlja se u Ministarstvu za boračka pitanja Bosansko-podrinjskog kantona. Taj se novac jako sporo trošio 2013. pa je većina prebačena u sljedeću, izbornu 2014. godinu. Isto se ponovilo 2017. godine.

Ministar Halilović, koji je imenovan u travnju 2017. godine, objašnjava kako veća potrošnja nema veze s izborima, već da novac za stambeno zbrinjavanje jednostavno nisu stigli da potroše prošle godine.

''Bili smo ‘kratki’ s vremenom i morali smo važnije stvari da ispunjavamo – od banja, knjiga, prijevoza učenika'', objašnjava Halilović, treći ministar za braniteljska pitanja u ovom mandatu Vlade.

Zbog toga je u prosincu, kako kaže, tražio da se nepotrošeni novac prebaci u 2018. godinu, pa je konačan proračun za stambeno zbrinjavanje dostigao brojku od 150.000 KM.

''Problem je bila smjena ministra. Nisam uspio izvršiti prošle godine pa sam tražio veća sredstva ove godine. Da ima kakve veze s izborima, iskreno nema, jer stvarno ima ljudi kojima su potrebna ta sredstva'', kaže Halilović.

Novca je najviše u izbornoj godini

U proračunu Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata ove je godine povećan ''transfer za rješavanje statusnih pitanja branitelja i članova njihovih porodica” sa sedam na devet milijuna maraka, a novac za ''pomoć u zapošljavanju braniteljskih kategorija putem braniteljskih zadruga'' je udvostručen – s jednog miliona na dva milijuna maraka.

Ministar Salko Bukvarević objašnjava kako je proračun za zapošljavanje povećan zbog uspjeha u 2017. godini,''kako bi se i ove godine pomoglo u zapošljavanju što većeg broja pripadnika braniteljskih populacija i članova njihovih obitelji''.

Povećanje proračuna za rješavanje statusnih pitanja branitelja rezultat je petogodišnjeg sporazuma koji je Vlada potpisala s predstavnicima braniteljskih udruženja u lipnju 2017. godine, objašnjava Bukvarević i dodaje da je plan u sljedećih pet godina izdvojiti 100 milijuna za branitelje.

''Sve navedene aktivnosti i programska opredjeljenja ovog ministarstva su ustaljena praksa koja se provodi svake godine i nemaju nikakve veze s predizbornom kampanjom'', kaže Bukvarević.

U Kantonu Sarajevo je 2018. godine po prvi put izdvojena značajna suma za odvjetnike optuženih za ratne zločine. Ovu inicijativu najavio je Elmedin Konaković, smijenjeni premijer Kantona Sarajevo. U proračunu je ove godine za ''troškove odvjetnika'' planirano 300.000 KM, kojih uopće nema u projekcijama proračuna za 2019. i 2020. godinu.

Konaković nije odgovarao na pozive BIRN-a BiH za komentar.

U proračunu Vlade, koju je donedavno predvodio, predviđeno je i milijun maraka za zapošljavanje mladih. Stavke sa istim nazivom nema u proračunu u dijelu Ministarstva privrede Kantona Sarajevo u 2017., a stavke nema ni u projekcijama proračuna za 2019. i 2020. godinu.

Iz Ministarstva privrede, koje vodi Muharem Šabić, nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

Ivana Korajlić iz organizacije Transparency International objašnjava da u zemljama regije ''postoje zabrane povećanja javne potrošnje u periodu prije izbora, zabrana zapošljavanja, obaveza objavljivanja svih informacija o svakom izdvajanju, odnosno utrošku''.

''Kod nas toga nema, niti ima ograničenja za korištenje javnih funkcija pojedinaca u izbornoj kampanji'', kaže Korajlić i dodaje da u Izbornom zakonu postoje samo generalne odredbe na koji način mediji potpisuju dužnosnike.

Podudarni prioriteti proračuna i predizbornih obećanja

Cikluse povećanja i smanjenja proračuna, kao u Goraždu, imaju i proračuni za zapošljavanje u Federaciji BiH.

Federacija je kroz svoje zavode zapošljavanja od prošlih izbora trošila godišnje u prosjeku oko 33 milijuna maraka na programe aktivne politike zapošljavanja oko 9.000 osoba, dok je plan za 2018. godinu za iste programe “težak” 77 milijuna KM i njime se planira zaposliti 14.000 osoba.

Analiza BIRN-a BiH o izdvajanjima Federalnog zavoda za zapošljavanje od 2012. pokazuje da se proračuni za zapošljavanje povećavaju tokom izbornih godina.

Tijekom 2012. i 2013. taj je iznos bio oko 20 milijuna maraka. Tijekom 2014. godine, kada su održani posljednji opći izbori u BiH, proračun se povećao na oko 34 milijuna maraka. U 2017. godini proračun je iznosio oko 30 milijuna KM za zapošljavanje, da bi u izbornoj 2018. proračun dostigao rekordnih 77 milijuna maraka.

Kroz sve svoje programe u 2018. godini Zavod planira potrošiti više od 90 milijuna maraka proračunskog novca.

Odluke o izdvajanjima za zapošljavanje donosi Upravni odbor Zavoda. Njega imenuje Vlada Federacije BiH, a članovi političkih stranaka nemaju prepreka da budu u njemu. Tako je Vlada Federacije koju je predvodio Nermin Nikšić iz Socijaldemokratske partije (SDP) 2012. godine imenovala u Upravni odbor, između ostalih, Lidiju Korać, članicu SDP-a.

Ovaj odbor odobrio je povećanje izdvajanja u 2014. godini. Direktor Zavoda tada je bio Kenan Rešo, član SDP-a.

Novi Upravni odbor imenovala je Vlada Federacije koju predvodi premijer iz SDA Fadil Novalić. Odbor koji od 2016. godine vodi Zlatko Hadžiomerović, zastupnik iz SDA u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije, donio je plan za 2018. godinu kojim se povećava iznos za pomoć u zapošljavanju.

U Zavodu kažu da su sredstva za takozvane aktivne mjere zapošljavanja uvećana ove godine jer je u 2017. porastao prihod od doprinosa osiguranja za slučaj nezaposlenosti od čega se financiraju službe zapošljavanja.

''Ne postoji mogućnost zloupotrebe sredstava Zavoda od strane političkih stranaka budući da se poticajna sredstva za zapošljavanje i samozapošljavanje daju na osnovu javnih poziva koji su otvoreni za sve poslodavce i nezaposlene osobe iz cijele Federacije BiH'', kažu iz Zavoda.

Zapošljavanje 100.000 ljudi bilo je jedno od glavnih obećanja SDA tijekom izbora 2014. godine.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH potvrdili su za BIRN BiH da je u oba entiteta došlo do povećanja izdvajanja za zapošljavanje u 2018. godini.

Vlada Federacije kasnila je i nije isplaćivala poticaje privatnim kompanijama i poduzetnicima od početka svog mandata 2014. godine. Na nedavnoj hitnoj sjednici Vlada je odlučila isplatiti sva zaostala dugovanja, koja su se popela na 11,5 milijuna KM.

''Od sutra već obrađujemo zahtjeve i upućujemo ih prema Ministarstvu financija za isplate'', kazao je nakon sjednice ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić.

Raniji ministar poljoprivrede Jerko Ivanković Lijanović nedavno je prvostupanjskom presudom Kantonalnog suda u Tuzli osuđen na devet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja tijekom podjele poticaja u periodu od 2011. do 2014. godine.

''Na kraju se dokazalo da ljudi koji su dobivali poticaje nisu ni ispunjavali uvjete, nego je to korišteno za kupovinu glasova i financiranje stranaka'', kaže Korajlić.

Ona dodaje da ''ništa ne sprečava političare da sve svoje aktivnosti kao dužnosnika  tempiraju pred izbore i na taj način koriste javne resurse da bi promovirali sebe i svoju stranku” i da je Transparency International podnosio prijave zbog kampanja javnih kompanija sličnih kampanjama stranaka.

''Imali smo situacije kod te kupovine glasova da su ljudi prosvjedovali na ulici što nisu dobili obećane pare, pa ni tu nije bilo nekih sankcija, a kamoli za neke neizravne načine izdvajanja kroz subvencije, socijalnu pomoć, penzije i sve ostale naknade, koje se često povećavaju u predizbornom periodu, što na neki način znači indirektnu kupovinu glasova'', kaže Korajlić i dodaje da su stranke i političari na vlasti u prednosti u odnosu na kandidate koji to nisu ''jer raspolažu sredstvima i zaposlenima u institucijama kojima rukovode i javnim poduzećima''.

Korajlić smatra da se ovakva praksa ''jedino može riješiti kroz radikalna zakonska rješenja'' – zabranu zapošljavanja u javnoj upravi i poduzećima, povećavanja potrošnje i izdvajanja u određenom periodu prije izbora, ili zamrzavanje javne funkcije tijekom predizborne kampanje.