Mostarski sveučilišni profesor komentira Trumpove šanse za drugi mandat u Bijeloj kući

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Šanse Donalda Trumpa za drugi mandat u Bijeloj kući uvelike su porasle nakon nedavnog neuspjelog atentata, a u eventualnom novom mandatu fokus njegove administracije trebao bi biti više na unutarnjim stvarima u SAD-u, nego li međunarodnoj politici, što uključuje i prostor zapadnog Balkana i same BiH, rekao je u razgovoru za Fenu Domagoj Galić, politolog i docent na Studiju politologije Sveučilišta u Mostaru (SUM).

''Naime, od 15. do 18. srpnja u Milwaukeeju se održava Nacionalna konvencija Republikanaca (Republican National Convention) na kojoj je prvi dan potvrđen Donald Trump kao kandidat za predsjednika, a on je odabrao Jamesa Davida Vancea, pisca, investitora, bivšeg marinca i senatora iz Ohija kao kandidata za potpredsjednika'', rekao je Galić te dodao kako je Trump prvi republikanski kandidat nakon Nixona 1972. godine koji je nominiran tri puta za kandidata, a Vance ima priliku postati treći najmlađi potpredsjednik u povijesti SAD-a.

Odricanje od trenutnog predsjednika

Osvrnuo se na ankete koje su bile rađene prije pokušaja atentata na Trumpa 13. srpnja ove godine.

''Što se tiče izbora, na početku godine je Trump već imao vodstvo prema većini anketa, ali nije bilo pretjerano uvjerljivo pogotovo s teško predvidljivim rezultatima u tzv. 'swing državama' pa nije bilo zajamčeno da će doći do 270 elektorskih glasova potrebnih za pobjedu. Ipak, u međuvremenu je Trump politički 'pregrmio' razne optužnice, lakoćom pobijedio suparnike na stranačkim predizborima, formirao određenu bazu i uhvatio nekakav momentum. S druge strane, najpoznatiji američki mediji, inače naklonjeni Demokratskoj stranci i Bidenu, krajem lipnja nakon prve debate počeli su isticati da je Bidenov nastup na debati bio loš, neuvjerljiv i zabrinjavajući. Na primjer, u anketi ABC News/Washington Post/Ipsosa objavljeno je da da dvije trećine ispitanih smatra da se Biden treba povući, a 85 posto je izjavilo da je prestar za drugi mandat'', pojašnjava politolog sa SUM-a te dodaje kako se čak išlo do toga da se u medije puštaju priče o nagovaranju Bidena da odstupi.

Dakle, očigledno odricanje od trenutnog predsjednika, i bez obzira na sve to, ankete su opet predviđale relativno izjednačene izbore što dobro oslikava razinu polarizacije u SAD-u.

''Svejedno, mislim da bi Trump uspio pobijediti i bez ovog šokantnog događaja koji je izazvao društveni i politički lom rijetko viđen u SAD-u. Sada su mu šanse još porasle, pogotovo nakon epske reakcije nakon pokušaja atentata koju nisu mogli sakriti ni vodeći američki mediji. Čini se da sad ima sve adute u rukama da pobijedi na izborima, ako se do tada opet ne dogodi nešto šokantno'', smatra Galić.

Dao je i svoj komentar na to kako bi se eventualni izbor Donalda Trumpa mogao odraziti na međunarodnu politiku.

''Na ovo pitanje se može odgovoriti ponovno se pozivajući na republikansku konvenciju (RNC) koja se održava ovih dana. Naime, na rasporedu svaki dan sadržava određenu 'temu' i 'lajtmotiv'. Prvi dan je 'Make America Wealthy Once Again' s fokusom na ekonomiju, zatim 'Make America Safe Once Again' s naglaskom na ilegalnu imigraciju, treći dan je tema 'Make America Strong Once Again' s naglaskom na nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, te zadnji dan zaključak konvencija sa 'Make America Great Once Again''', nabraja Galić.

Kako kaže, ''ne samo u svjetlu nedavnog pokušaja atentata već i zbog skoro cijelog prošlog desetljeća, čini mi se da će Trumpovoj administraciji pažnja više nego inače biti na unutarnjoj politici.''

''Kao što su prva dva dana konvencije predviđene teme ekonomija (problemi s inflacijom i slično) te ilegalna imigracija, mislim da će njegova administracija staviti veći naglasak na te teme. Prije svega, najjača obećanja su usmjerena na pitanje ilegalne imigracije'', poručuje Galić.

Što se tiče nekih važnih vanjskopolitičkih implikacija, može se izvući nekoliko pretpostavki.

''Primjerice, prošli mandat je imao relativno oštar odnos prema Kini (ali nikad u prijetećem, ratnohuškačkom stilu nego u ekonomskom smislu). Veliki je zagovornik nuklearne energije, povećane proizvodnje nafte i prirodnog plina. Nije bio pretjerano zadovoljan strukturom i načinom djelovanja (pogotovo načinom financiranja) NATO-a, kao ni UN-a što mu je priskrbilo ugled predsjednika sklonijeg manje uključenom SAD-u u svim svjetskim problemima'', ističe docent sa SUM-a.

Dodaje i kako je Trump na Bliskom Istoku pokušavao postići određene mirovne sporazume. podržavao je Izrael, imao dobre odnose sa Saudijskom Arabijom što se vjerojatno neće promijeniti ni u idućem mandatu.

''Možda najizraženija razlika je da je opetovano isticao da želi dogovoriti mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine. Dakle, mogu se očekivati određene promjene u načinu ophođenja u vanjskoj politici. Ipak treba podsjetiti da je Trump već bio predsjednik i da se u tom razdoblju nisu dogodile neke katastrofalne situacije, svjetski ratovi i slično. Dakle, što se tiče općenito vanjske politike, čini se da nekoliko područja ima primat, primjerice: Kina, Bliski Istok, Rusija-Ukrajina, Latinska Amerika'', smatra Galić.

 Zapadni Balkan

Navodi i kako Zapadni Balkan nije bio i teško da će biti važno područje za potencijalnu novu administraciju.

''Iako je bilo nekih kritičkih i manje kritičkih tekstova, u prema njemu neprijateljskim američkim mainstream medijima, o Trumpovoj ulozi na ovom području od 2016. do 2020. godine, ne može se reći da je previše pažnje pridavao ovom području o kojem se nekako kontinuirano „brine“ američka „vanjskopolitička birokracija“, kao i većinu vremena nakon kraja ratova na ovim prostorima. On je u prvom mandatu inače više naglašavao ekonomsku suradnju, bilo je neke inicijative po pitanju odnosa Kosova i Srbije, ali regija nije bila prioritet u vanjskopolitičkom programu SAD-a'', osvrnuo se Galić na Trumpovu politiku iz prošlog mandata.

Galić ne vjeruje kako će BiH biti ''važan faktor za njegovu novu administraciju'', ako bude izabran.

''Može se primijetiti jedna zanimljiva stvar, a to je da je bio relativno dobro prihvaćen i u državama zapadnog Balkana, koje su tradicionalno nepovjerljive prema SAD-u. Zaključno, promatrajući iz današnje perspektive, BiH teško da će biti važan faktor za novu administraciju'', zaključio je Galić.

Američki predsjednički izbori održat će se 5. studenoga ove godine.