Razmatranje po hitnom postupku
SDA-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nema podrške
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odlučio je da na današnjoj sjednici neće po hitnom postupku razmatrati ni jedan od dva predložena zakona o dopuni Izbornog zakona BiH.
Zahtjevi predlagača navedenih zakona - Kluba poslanika Stranke demokratske akcije te poslanika Šemsudina Mehmedovića, da se njihovi prijedlozi dopuna Izbornog zakona BiH razmatraju po hitnom postupku nisu dobili potrebnu entitetsku većinu glasova poslanika, te je to upućeno Kolegiju Doma na usuglašavanje.
Predloženo prije tehničkih izmjena
''Predložen je prije tehničkih izmjena koje je nametnuo OHR, prije samog raspisivanja izbora. Naša namjera je bila da se usvoje izmjene Izbornog zakona u ovoj formi, koje će omogućiti raseljenim osobama, koje su imale pravo da glasaju za općine po prebivalištu iz 1991. godine kako bi uzele učešće u aktualnim lokalnim izborima'', pojasnio je Ramić.
Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač poslanik Šemsudin Mehmedović, također nije dobio potrebnu entitetsku većinu glasova za razmatranje po hitnom postupku.
Ovaj zakonski prijedlog predviđa da "neovisno od rezultata izbora u svakom općinskom i svakom gradskom vijeću, odnosno u svakoj skupštini općine i svakoj skupštini grada, kao i u Skupštini Brčko distrikta BiH, bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan član Ostalih ako ima najmanje jedan takav kandidat na ovjerenoj kandidatskoj listi".
Zakon kratak
Predlagač zakona Šemsudin Mehmedović je kazao da je 5. travnja u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, koji je tada imao ispunjena oba uvjeta za hitnost.
''Trebalo je da to usvojimo prije donošenja odluke o lokalnim izborima u BiH, koja je donesena početkom svibnja. Zakon je veoma kratak, ima svega dva člana. Danas je bespotrebno raspravljati o prvom uvjetu, a to je da uđe u integralni tekst Izbornog zakona BiH koji bi se primjenjivao tijekom lokalnih izbora ove godine'', kazao je Mehmedović.
Ali, dodao je on, ovaj zakon je veoma kratak i trebalo bi ga danas usvojiti u hitnoj proceduri.
Predsjedavajući Kluba poslanika HDZ-a BiH Predrag Kožul je kazao da je zakon nedorečen i nejasan.
''On nije definirao što će se desiti ako u pojedinoj skupštini, općinskom vijeću nema predstavnika jednog konstitutivnog naroda ili ostalih, a na listama ima dva, tri, pet ili deset takvih ljudi. Tko će i po kojem kriteriju odabrati tko je od tih deset ljudi taj koji će ići u to općinsko vijeće. Ja nipošto to ne bih prepustio Središnjem izbornom povjerenstvu i njihovim kriterijima'', kazao je Kožul.
Sve vezano za popis 1991. godine
Dodao je kako smatra da zakon ima "nekog svog temelja, da je u duhu BiH i njenog Ustava, a nije vezan za Ustav, ali da treba vrlo jasno precizirati njegove odredbe kako bi bio primjenjiv i spreman za usvajanje".
Predsjedavajući Kluba poslanika SDA Šerif Špago je kazao kako ima određenih stvari koje mogu dovesti do zloupotreba pri primjeni ovog zakona.
''Sve je kod nas vezano za popis 1991. godine. Po meni i ovdje nedostaje taj dio da u općinskim, gradskim vijećima obavezno budu predstavnici iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih, pod uvjetom da je takvih bilo na popisu 1991. godine'', kazao je Špago.
Dodao je da može doći do zloupotrebe ove odredbe zakona te da bi dobro bilo da se u tom dijelu vidi ima li mogućnosti za popravku ovoga zakona, da se veže za popis iz 1991. godine.
Kolegij Zastupničkog doma državnog parlamenta pokušat će u narednom periodu da postigne suglasnost u vezi sa zahtjevom predlagača da se predložena dva zakona o dopuni Izbornog zakona BiH razmatraju po hitnom postupku.
