Ured Gradonačelnika vs. Muftijstvo
Novi odgovor Grada Muftijstvu mostarskom - povijesne lekcije i 'dokazi mobinga'
Tekst članka se nastavlja ispod banera
'Borba priopćenjima' između ureda gradonačelnika i Mufijstva mostarskog oko lokacije nekadašnjeg Lakišića harema se nastavlja. Sada je reagirao Ured gradonačelnika s povijesnom lekcijom.
Već dulje vrijeme društvena i politička scena u Mostaru, smatraju iz Ureda, opterećena je prijeporima u svezi gradnje u nekadašnjoj Središnjoj gradskoj zoni, osobito kada je u pitanju nastavak gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru te zahtjeva Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Mostar da se na lokalitetu pored HNK gradi zgrada Interkulturnog centra Mevlana.
Prvobitno tu se planirao gladiti Islamski centar, a u međuvremenu je MIZ Mostar izmijenio zahtjev pa umjesto Islamskog centra od Grada traži dozvolu za gradnju Interkulturalnog centra ''Mevlana''.
''Spomenute prijepore naročito u javnom prostoru i medijima potencira i potiče Muftijstvo mostarsko na čelu s muftijom Salemom ef. Dedovićem, koji je svojevremeno organizirao i višekratne prosvjede ispred gradilišta HNK Mostar te ispred Gradske vijećnice u Mostaru'', navode iz Grada.
Navode da je Muftijstvo javno reagiralo i na izjave koje je gradonačelnik Mostara Mario Kordić dao u intervjuu objavljenom na Radio-televiziji Herceg-Bosne (RTV HB).
Postoji li Mostar nakon 1878. godine
''U spomenutoj reakciji, koja je izrazito politički i predizborno konotirana, u mnoštvu pravno i logički neutemeljenih konstrukcija, Muftijstvo iznosi i tezu kako za gradonačelnika Mostara ne postoji Mostar prije 1993. godine. Koristeći njihovu logiku, gradonačelnik Kordić se zapitao postoji li Mostar za njih i muftiju Dedovića nakon 1878. godine, ili barem nakon 1884. godine. Za razliku od muftije Dedovića koji se koristi radikalnim populizmom i manipulativno poziva na ratni kontekst 1993. godinu nastojeći pokrenuti i izazvati nacionalno ostrašćene reakcije u javnostima kojima se obraća, gradonačelnikovo pozivanje na 1878. i 1884. godinu imalo je za cilj ukazati na konkretne i provjerljive činjenice koje bi postojeće prijepore u svezi gradnje HNK i ''Mevlane'' stavile u pravni i racionalni okvir'', navode iz Ureda gradonačelnika.
Ističu da ovakva vrsta populizma je već opisana, kao jedna od tehnika u političkoj i medijskoj komunikaciji, gdje se društvo želi dijeliti na ''mi ili oni''.
''Naime, 1878. godine dogodila se ne samo aneksija BiH od strane Austro-ugarske monarhije, nego i promjena dotadašnjeg društveno-političkog ustroja i 'ustavno-pravnog' poretka. Jedno od pitanja koje je otvorila spomenuta društvena i pravna tranzicija je i pitanje statusa vakufa koje je iz okvira šerijatskog prava trebalo prevesti u ustavno-pravni poredak nove države'', navodi se u priopćenju.
IZ osnovan unutar austrougarske
To pitanje, dodaju, ni u današnjoj BiH još uvijek nije u potpunosti riješeno, niti u ostalim državama sa sličnim pravnim naslijeđem postoji jednoznačno tumačenje pravnog statusa vakufa.
''Spomenimo i činjenicu da je i sama Islamska zajednica BiH osnovana unutar austrougarskog pravnog okvira. Kao uzorna pravna država poznata po vrlo visokom stupnju administrativno-pravne uređenosti, Austro-ugarska je samo šest godina nakon dolaska u Mostaru uspostavila gruntovnicu i počela voditi zemljišne knjige. U tim se knjigama gradska parcela na kojoj muftija Dedović namjerava graditi ''Mevlanu'', kao niti parcela na kojoj se gradi HNK Mostar, nikad i nigdje ne naziva ''Lakišića harem'', niti ima status vakufske imovine, niti se u svojstvu vlasnika ili posjednika spomenutih parcela navodi Islamska zajednica'', navodi se u priopćenju.
Podaci koji pišu u zemljišnim knjigama, navode iz Grada, su pravne činjenice koje su dostupne i provjerljive.
''Dakle, neporeciva je pravna činjenica da od 1884. do danas ne postoji ''Lakišića harem'' na tim parcelama, niti Medžlis IZ Mostar ima bilo kakvu pravnu osnovu za dobivanje u posjed ili vlasništvo traženu lokaciju. O ''historijskom pravu'' se može razgovarati u nekim drugim okvirima, ali pravne činjenice su pravne činjenice'', navode u priopćenju.
Kažu da je stoga je gradonačelnik Kordić i pozvao muftiju Dedovića, a i ovom ga prigodom poziva, da odgovori na jedno pitanje – Temeljem kojeg dokumenta, zakona ili pravnog propisa tvrdi da bi spomenuta gradska parcela trebala pripasti Medžlisu IZ Mostar?
''Kada je u pitanju pravni status zgrade HNK Mostar, odnosno, zakonitosti njezine gradnje, tu također ne postoje nikakve pravne nedoumice i nepoznanice. HNK Mostar ima važeću i pravosnažnu građevinsku dozvolu koju su izdala nadležna tijela Gradske uprave Grada Mostara 2018. godine. Dopušteno je i moguće sumnjati da je u proceduri izdavanja prve dozvole 1996. godine bilo okolnosti koje dovode u pitanje njezinu zakonitost, kao i zakonitost nastavka gradnje u skladu s izmjenama i dopunama dozvole iz 2018. godine. Ali te sumnje nikad i nigdje nisu dokazane, odnosno, nisu dobile svoju pravnu potvrdu'', istaknuto je u priopćenju.
Istaknuli su da postoji Odluka/Naredba Tužiteljstva HNŽ od 30.3.2023. koja potvrđuje da je dokumentacija vezana za zgradu HNK zakonita i izdana u skladu s tadašnjim zakonima i procedurama. Općinski sud Mostar je 11.9.2023. odbio zahtjev za obustavom gradnje, a Županijski sud u Mostaru je 18.10.2023. potvrdio tu odluku. Gradski pravobranitelj Almir Mujkanović tražio je ovu mjeru u tužbi protiv HNK Mostar.
Navode da se gradnja zgrade HNK Mostar nastavlja u skladu s važećom dozvolom i pravnom dokumentacijom. Suci Općinskog i Županijskog suda smatraju da zahtjev za obustavom gradnje nije pravno osnovan. Ovo će ostati pravna činjenica dok neki nadležni sud eventualno ne donese drugačiju odluku.
Pročitajte još
Klasičan primjer mobinga
U priopćenju se ističe da je ovaj uvod bio nužan kako bi se ''u ispravan kontekst mogao postaviti javni poziv gradonačelnika Kordića muftiji Dedoviću da prestane s mobingom prema gradskim i sudskim institucijama te tijelima i službenicima Gradske uprave.''
U nekoliko proteklih godina, navodi se u priopćenju, muftija Dedović javno je iznosio optužbe o nelegalnosti i nezakonitosti gradnje zgrade HNK, prozivajući i optužujući ne samo HNK nego i tijela i službenike Gradske uprave, kao i samog gradonačelnika Kordića.
''U posljednje vrijeme čini to i prema nadležnim tužiteljstvima i sudovima kroz očito nepriznavanje i relativiziranje njihovih odluka, javno komentiranje tekućeg sudskog procesa te prijetnje političkim i sudskim 'internacionaliziranjem'. Time ne samo da podiže političke tenzije te produbljuje međunacionalno i međureligijsko nepovjerenje u Mostaru, nego i određene djelatnike navedenih institucija i Gradske uprave stavlja pod nepotreban i neopravdan pritisak'', navodi se u priopćenju gdje ističu da je najbolji primjer slučaj glavnog pravobranitelja Grada Mostara Almira Mujkanovića.
Tužbe u ime Grada, bez suglasnosti gradonačelnika
''Kada se uzmu u obzir sve okolnosti tužbe koju je Javni pravobranitelj Almir Mujkanović u ime Grada, bez suglasnosti gradonačelnike i bez ovlaštenja Gradskoga vijeća, pokrenuo protiv HNK Mostar, nije teško zaključiti kako pravobranitelj Mujkanović u ovom postupku ne zastupa i ne brani interese Grada nego postupak vodi po nalogu i u interesu muftije Dedovića'', navodi se u priopćenju.
U prilog prethodnoj tvrdnji, navode, svjedoči i javna kampanja koju su muftija Dedović i Muftijstvo mostarsko provodili nakon što je Tužiteljstvo HNŽ-a krajem ožujka 2023. godine donijelo već spomenutu Naredbu o neprovođenju istrage. Najprije je 26.05.2023. godine muftija Dedović uputio otvoreno pismo pravobranitelju Mujkanoviću i javno ga pozvao da zaustavi gradnju HNK Mostar.
Nakon toga, dodaju iz Grada, 14.06.2023. godine, Medžlis IZ Mostar organizirao je prosvjede ispred HNK i Gradske vijećnice. Na prosvjedu se nosio i transparent na kojem je pisalo ''JAVNI PRAVOBRANILAC UZURPACIJE IZVRŠILAC?!''.
Prosvjedi
Iz Grada navode i da je 16.06.2023. godine održan novi prosvjed ispred zgrade HNK na kojem su 'Prosvjednici ponovili svoje ranije zahtjeve da se zaustavi izgradnja zgrade mostarskog HNK i da se Islamskoj zajednici da to zemljište za koje Islamska zajednica tvrdi da je vakufska imovina, kako bi se na toj lokaciji izgradili džamija i islamski centar''.
Treći prosvjed dogodio se 23.06.2023. godine. Prosvjedi i pritisci urodili su plodom, barem kada je pravobranitelj Mujkanović u pitanju, pa je Općinski sud u Mostaru 21.06.2023. godine zaprimio tužbu protiv HNK Mostar koju je u ime Grada Mostara.
''Ne želeći dodatno urušavati dignitet Javnoga pravobraniteljstva, suzdržat ćemo se od navođenja još nekih okolnosti koje bi išle u prilog tezi kako je pravobranitelj Mujkanović ucijenjen i natjeran na pokretanje i vođenje spomenute tužbe jer držimo kako i ovo navedeno dovoljno uvjerljivo svjedoči o tome. Dakle, usprkos, od strane nadležnih pravosudnih tijela, utvrđenim činjenicama da je 'sporna' dokumentacija u svezi zgrade HNK pravomoćna i izdana sukladno zakonima i zakonskim procedurama iz razdoblja kada su pojedini dokumenti doneseni te da zahtjev za obustavom radova nastavka gradnje zgrade HNK Mostar nije pravno utemeljen, muftija Dedović i Muftijstvo mostarsko nastavljaju s javno izrečenim optužbama, napadima i pritiscima, a pravobranitelj Mujkanović na Općinskom sudu provodi tužbu kojom 2024. godine osporava pravovaljanost jednoga ugovora iz 1996. godine'', navode u priopćenju.
Pritisak
Na žalost, dodaju, takvoj praksi pritisaka prema ustanovama, tijelima i službenicima Grada, svjedočiilo se i prije muftije Dedovića.
''U tom kontekstu, spomenimo ovdje samo dopis kojeg je Salko Demić, tadašnji Javni pravobranitelj Grada Mostara, 20. 1.2006. godine uputio Medžlisu IZ Mostar. Pravobranitelj Demić u dopisu/odgovoru referirana se na akt Medžlisa naslovljen kao ''Zahtjev za podnošenje tužbe kod nadležnog suda radi poništenja, odnosno, ukidanja, zbog nezakonitosti''. U navedenom aktu Medžlis upućuje šest zahtjeva Javnom pravobranitelju, a pravobranitelj u odgovoru, između ostalog, navodi: ''Dakle, obavještavam Vas da, usprkos Vašim otvorenim prijetnjama, insinuacijama i ultimatumima, ni po jednom Vašem zahtjevu neće biti postupljeno.''
Šesti zahtjev odnosio se na, citiramo 'reviziju svih novoizgrađenih ili započetih objekata na zemljištu bivše željezničke stanice u Mostaru i njenih objekata, i to: Hrvatsko kazalište, zgrada INTEGRA – Mostar, zgrada Vlade Federacije BiH, Katoličke katedrale i drugih objekata i otuđenja zgrada i građevinskog zemljišta'. Zanimljivo je i korisno primijetiti kako se u dopisu iz 2006. godine nigdje ne spominje termin 'Lakišića harem'.
Pravobranitelje Demić odgovor završava rečenicom: ''Također, moramo istaći našu iznenađenost i ogorčenje izazvano stepenom odstupanja Vašeg podneska od standarda civiliziranog komuniciranja između institucija i ljudi u njima'', navodi se u priopćenju iz Ureda Gradonačelnika.
Na kraju navode da se nadaju i žele vjerovati kako će i muftija Dedović i Muftijstvo mostarsko što prije shvatiti kako u gradonačelniku Kordiću i Gradskoj upravi imaju iskrene partnere za rješavanje svih otvorenih pitanja, a ne neprijatelje protiv kojih se treba boriti i na koje treba vršiti javni pritisak.
''Partnere s kojima će graditi Mostar u kojem se pripadnik ni jednog naroda i ni jedne vjere neće osjećati zanemaren, a kamo li ugrožen. Mostar u kojem će svi njegovi građani moći slobodno i dostojanstveno u javnom prostoru izražavati sve svoje u suvremenim demokratskim društvima prihvatljive identitete i svjetonazore'', navode u priopćenju.
