Nitko nije odgovorio
Objavljeno pismo na koje nitko nije odgovorio: Evo za koga je Inzko tražio sankcije
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Primoran sam tražiti sankcije EU kako bih zaštitio Bosnu i Hercegovinu'', napisao je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 17. svibnju ove godine u svom pismu upućenom Josephu Borellu, visokom predstavniku EU za vanjsku politiku i sigurnost.
Naime, sarajevsko Oslobođenje i portal Istraga objavili su preslik pisma u kojem Inzko navodi kako je duboko uvjeren "da bi konkretne evropske sankcije, zabrana putovanja u EU i zamrzavanje računa imali ozbiljne posljedice i uvelike smanjile antidaytonsko ponašanje u ovoj lijepoj, ali problematičnoj zemlji".
Pročitajte još
Bez odgovora
Predložio je čelnicima Europske unije sankcioniranje nekoliko dužnosnika Republike Srpske među kojima su bili Milorad Dodik, Igor Žunić i Nenad Stevandić, Dragan Čavić, Petar Đokić, Spomenka Stevanović, Kostadin Vasić, Dalibor Stević i Nedeljko Čubrilović. No, službeni Bruxelles na ovaj zahtjev Valentina Inzka nikad nije odgovorio.
Više diplomatskih izvora iz Sarajeva i Bruxellesa, potvrdilo je vjerodostojnost ovih dokumenata.
Inzko navodi kako se ''stanje na terenu pogoršava do razine koja je mnoge od nas na terenu ozbiljno zabrinula''.
"Iako sam se", nastavlja dalje Inzko", "tijekom duže od 12 godina suočavao s raznim problemima u procesu provedbe mirovnog sporazuma, do danas nisam tražio primjenu europskih sankcija za kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma. Na moju veliku žalost, sada sam primoran tražiti primjenu sankcija EU kako bih obranio Bosnu i Hercegovinu, Daytonski mirovni sporazum, kopenhaške kriterije, ali i univerzalne civilizacijske vrijednosti, kako bih dalje spriječio veličanje osuđenih ratnih zločinaca u BiH".
Povod
Piše kako su povod za pismo bili su zaključci Narodne skupštine RS, doneseni na sjednici 11. maja 2021. godine, kojima to zakonodavno tijelo "odbija zahtjev visokog predstavnika i podržava ranije odluke Odbora za 25. godišnjicu Narodne skupštine Republike Srpske".
"Tako je vladajuća skupštinska većina usvojila zaključak kojim se podupire prvobitna odluka ad hoc skupštinskog tijela koje je ranije odlučilo nagraditi trojicu osuđenih ratnih zločinaca. Zaključke su potpisali predsjednici klubova poslanika SNSD-a, NDP-NPS-a, DEMOS-a, DNS-a, Ujedinjene Srpske i SP-a. Stoga vas molim da primijenite europske restriktivne mjere, kako za potpisnike zaključaka (šefove klubova), tako i za njihove stranačke čelnike (popis imena u prilogu)", naveo je Inzko.
Naveo je kako je bilo ''velikih poteškoća u rješavanju brojnih izazova Daytonskog mirovnog sporazuma, koje je sve teže nositi bez snažnije međunarodne prisutnosti''.
''Vjerujem da je za to vrijeme za razmatranje mogućnosti i korištenje alata koje međunarodna zajednica još uvijek ima na raspolaganju. Na moju veliku žalost, posljednjih tjedana, pa čak i dana, pokušaji potkopavanja Općeg okvirnog mirovnog sporazuma, uključujući i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ubrzali su se i dosegli razinu na kojoj je odbijanje na međunarodnoj razini kritično. Politički čelnici još uvijek se ne suočavaju s posljedicama za svoje destruktivno djelovanje, dok trenutna situacija snažno sugerira da se sadašnji pristup samo pozitivnih poticaja bez 'štapa' ili drugih kaznenih mjera mora preispitati. Naprotiv, te se politike nagrađuju i omogućuju onima na vlasti da ostanu na vlasti'', napisao je Inzko.
Mirni razlaz
Naveo je kako "spominjanje mirnog razlaza, uz istovremeno pozivanje na povlačenje međunarodne vojne prisutnosti i poziv na formiranje Vojske RS-a'' vidi kao prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje.
''Tako je to doslovno shvatio i veliki broj njenih građana", napisao je Inzko te dodao da je Dodik pozvao na ponovnu uspostavu Vojske RS-a, nazvavši RS de facto državom i ponovivši svoje stavove o potrebi poništavanja onoga što je dosad postignuto na nivou Bosne i Hercegovine. Inzko navodi da se sa glorifikacijom osuđenih ratnih zločinaca nije prestalo i da zbog toga traži sankcije.
"Nažalost, nekoliko inicijativa od 2011. godine, uključujući i nedavnu, za izmjenu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kako bi se zakonski zabranilo negiranje genocida, nije uspjelo", pisao je Inzko.
