Od vojne nesvrstanosti do NATO saveznica: Iskustvo Finske i Švedske

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije dvije godine Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u.

Kada smo 18. maja 2022. godine istovremeno podnijeli zvanične aplikacije za članstvo u NATO-u godine, izabrali smo da za sobom ostavimo naše dugo opredjeljenje za vojnu nesvrstanost. Finska je postala članica 4. aprila 2023. godine, a Švedska 7. marta 2024. godine.

Članstvo u NATO-u predstavljalo je najveću promjenu u vanjskoj politici Švedske i Finske od 1995. godine kada su obje zemlje pristupile Evropskoj uniji. U slučaju Švedske, politika vojne neutralnosti trajala je preko dvije stotine godina.

Za samo tri mjeseca, u proljeće 2022. godine, mišljenje javnosti se promijenilo i parlamentarna većina se izjasnila za članstvo u NATO-u. Zašto?

Zato što se desilo nešto nezamislivo. Rusija je počela nelegalnu, brutalnu i neopravdanu invaziju punog obima na demokratsku susjednu zemlju. Preko noći se sigurnosni poredak u Evropi promijenio iz temelja. Vojna nesvrstanost je postala politički neodrživa.

Vlade u Finskoj i Švedskoj radile su paralelno. Trebali smo se brzo prilagoditi novoj geopolitičkoj realnosti u kojoj smo se probudili. Ono što je potom uslijedilo bila je sveobuhvatna diskusija o sigurnosnoj politici u obje zemlje.

Prije stupanja u Savez, Finska i Švedska su blisko sarađivale sa NATO-om kroz program Partnerstvo za mir. Zahvaljujući brojnim vježbama i učešću u raznim NATO misijama i operacijama, razvili smo bliske odnose. Finske i švedske oružane snage već su bile kompatibilne s NATO standardima, što je iz vojne perspektive u značajnoj mjeri pomoglo tranziciju u punopravne članice. Iz političke perspektive, odluke Finske i Švedske da pristupe NATO-u bile su proizvod iscrpnih demokratskih debata. Naši parlamenti su ogromnom većinom izglasali članstvo u NATO-u i to je bio slobodan izbor da izaberemo sopstvene sigurnosne aranžmane.

Sada kada su se Finska i Švedska pridružile Savezu, svih pet nordijskih zemalja su NATO članice. Nordijske zemlja, koje uživaju prednosti dugogodišnje opsežne regionalne saradnje, dijele sveobuhvatan pristup sigurnosti. To uključuje i učešće cjelokupne vlade i društva kad je riječ o spremnosti za krize i saradnju javnog i privatnog sektora u pitanjima otpornosti i sigurnosti snabdjevanja. Po prvi put u pet stotina godina, nordijske zemlje odabrale su zajednički put za našu sigurnost i odbranu. Kao saveznice, nordijske zemlje sarađuju u jačanju sigurnosti i stabilnosti cijelog Saveza.

Iz iskustva znamo da je demokratija najbolji sistem vladavine za političku stabilnost, ekonomski razvoj i ljudska prava.

Žene i muškarci Ukrajine bore se ne samo za sebe nego i za sve nas: za našu slobodu, sigurnost i međunarodni poredak zasnovan na pravilima. I zbog toga NATO podržava Ukrajinu. Jer ako Rusija pobjedi u Ukraijini, neće se tamo zaustaviti. Nema kompromisa oko suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine niti bilo koje druge države u Evropi.

NATO saveznici rade na tome da pomognu da odbrambene i sigurnosne institucije Bosne i Hercegovine budu efikasnije, transparentnije i sposobnije. Poboljšana sigurnost pruža ekonomske mogućnosti, mir i sigurnost vode ka boljoj budućnosti.

Podrška NATO-a Bosni i Hercegovini, kao i drugim bliskim partnerima, kao što su Moldavija i Gruzija je geostrateška investicija u mir, demokratiju, sigurnost, stabilnost i prosperitet.

Kao saveznice unutar NATO-a, Finska i Švedska su sigurnije, a kao savezničke zemlje one doprinose boljoj sigurnosti i stabilnosti sjeverne Evrope i čine Savez snažnijim.