Oni bi da se dogovore, oni im kao ne daju…

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ustav BiH je umnogome kopija Ustava SAD'', naveo je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u autorskom tekstu, kojeg prenose banjalučki mediji.

Dodik je naveo kako su u njega ugrađena i pozitivna rješenja koja su omogućavala efikasno funkcioniranje BiH u okviru bivše Јugoslavije.

''Prije svega element 'nacionalnog ključa', koji je sprječavao dominaciju bilo kojeg naroda nad drugim, naveo je Dodik.

Dovoljno komotna zemlja

Dodik piše kako su autori Daytonskog sporazuma, time i Ustava, imali u vidu specifičnost BiH, njezino naslijeđe, kompleksnost odnosa.

Vodili su, kaže, računa da tako uređena BiH bude dovoljno komotna za sva tri naroda i dva entiteta.

''O svemu su', ističe Dodik, ''vodili računa, ali su previdjeli spremnost, prije svega, SDA, ali i nekih drugih da zloupotrebe i izigraju uspostavljeni okvir''.

''Nikada SDA i njeni sateliti nisu željeli BiH tri ravnopravan naroda i dva entiteta, već zemlju u kojoj bi jedan narod bio ravnopravniji od druga dva'', navodi Dodik.

Zato su, ističe, prvo oduzeli pravo jednom narodu da sam bira člana Predsjedništva i gotovo polovinu postojanja daytonske BiH jedan narod je predstavljao čovjek čije se uporište u tom narodu mjeri promilima.

Zato danas, dodaje, govorimo o izmjenama Izbornog zakona, prije svega da bismo spriječili njegovu zloupotrebu, a da bismo oduzeli pravo pojedinima koje nikada nisu ni imali.

Apsurd

''Unapređenje izbornog procesa je nešto što apsolutno nije sporno. Govorimo o promjeni Ustava da bismo spriječili njegovo kršenje", navodi Dodik.

''Kakvog li apsurda'', piše Dodik i dodaje kako Republika Srpska ima motiv da se Ustav poštuje, da BiH funkcionira kao zemlja u kojoj su Srbi, Bošnjaci, Hrvati i ostali ravnopravni. U kojoj se predstavnici naroda dogovaraju kako da život učine boljim. Motivi nekih je da dominiraju nad drugima i da nameću rešenja.

"Znači, nisu problem Ustav i zakoni, problem je u motivima", zaključio je Dodik.

S druge strane, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da se Ustav BiH ne treba mijenjati po narudžbi, već po unutrašnjem konsenzusu kada se za to steknu uvjeti.

"Te uvjete ne može propisivati nijedno veleposlanstvo, već unutarnji dogovor političkih predstavnika u BiH", rekao je Stevandić.

Pritisak veleposlanstva?

Komentirajući sastanak predstavnika stranaka u Parlamentarnoj skupštini BiH u Sarajevu i činjenicu da nisu prisustvovale stranke iz opozicije, Stevandić je istaknuo, da ono što je unutarnji dogovor političkih predstavnika iz Laktaša treba biti realizirano jer je nesporno za bilo koga, dok ne treba ulaziti u nešto oko čega se ne mogu suglasiti.

Stevandić je naglasio da lider stranke Narod i pravda Elmedin Konaković, kada kritizira stranke iz opozicije koje nisu došle na ovaj sastanak da su one time izbjegle dio odgovornosti, treba prvo da pođe od sebe i preuzme dio odgovornosti za provođenje dogovora iz Laktaša.

"Umjesto da dogovaramo ono što smo usuglasili u Laktašima, oni sada pod pritiskom Veleposlanstva SAD počinju da se bave pitanjima koja su mnogo teža i koja se drugačije rješavaju", naveo je Stevandić.

Sastanku je nazočila zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ BiH Darijana Filipović, koja je za Hrvatski Medijski Servis izjavila kako on nije ponudio neki konkretan sadržaj koji bi mogao biti predmet rasprave oko izmjena Ustava BiH, nego je predstavljen od strane političkih predstavnika “Trojke” kao pokazatelj spremnosti da se o ovoj temi razgovara.

Realna opcija

''Mi smo iz HDZ BiH i na sastancima govorili, ali i vrlo pragmatično prošlih godina pokazivali kroz prijedloge rješenja, da smo o svim pitanjima spremni razgovarati, jasno ističući da u ovom političkom trenutku zbog odnosa na političkoj sceni, ne postoji realna mogućnost da se promijeni Ustav'', kazala je Filipović za HMS.

Ističe kako su u ovoj stranci uvjerenja da je, za razliku od promjene Ustava, izmjena Izbornog zakona realna opcija da se neka pitanja konačno riješe.

''O tome se vode razgovori i sagledavaju rješenja i u smislu tehničkih i političkih izmjena Izbornog zakona što bi nedvojbeno bio iskorak i na putu Bosne i Hercegovine ka EU, i iskorak u smjeru kredibilnijeg izbornog procesa, ali primarno korak ka stabiliziranju odnosa unutar BiH koji su posljednjih godina opterećeni različitim političkim nepravdama koje ovakav izborni zakon dopušta'', naglasila je Filipović.

Ranije je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je kako u postojećim uvjetima nije moguće osigurati dvotrećinsku većinu u parlamentu pa se umjesto izmjena Ustava treba koncentrirati samo na izmjene izbornog zakona, za što su dovoljni glasovi natpolovične većine zastupnika u parlamentu, što vladajuća koalicija ima.

Zahtjevi

Tim bi izmjenama, koje zagovara Čović, bio osiguran novi način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, no čelnik NiP-a Elmedin Konaković kaže kako za "Trojku" to nije prihvatljivo.

Nakon sastanka na kojeg nisu došle opozicijske stranke iz Federacije kao ni predstavnici SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red, Konaković je na pitanje je moguće mijenjati Izborni zakon BiH bez izmjena Ustava u smislu izbora članova Predsjedništva BiH rekao kako je "moguće je da čak može i za Predsjedništvo, ali su tu različiti zahtjevi sa različitih strana".

Prethodno je objasnio da je Izborni zakon BiH inače moguće mijenjati bez izmjena Ustava BiH ukoliko to nije u suprotnosti s Ustavom BiH.

S druge strane, američko Veleposlanstvo reagiralo je na prijedloge iz Laktaša te poručilo kako bi se trenutnim prijedlozima izmjena izbornog zakona ''ojačao trenutni neodgovorni sustav, a stranačka politika BiH pomakla prema oligarhiji''.

Amandmani

''Izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH nisu moguće bez promjene Ustava zemlje a to je i preduvjet provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) kojima su utvrđene diskriminacije građana te zemlje u izbornom procesu'', upozorili su iz veleposlanstva SAD-a u Sarajevu.

Iz veleposlanstva SAD upozorili su kako time ne bi bio riješen temeljeni problem u izbornom sustavu a smatraju kako je to provedba presuda Europskog suda za ljudska prava po kojima su vlasti u BiH dobile obvezu osigurati pravo svakom građaninu da se glasa, kandidira se i bude biran bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost i mjesto prebivališta.

"SAD snažno podupiru napore političkih lidera u zemlji da postignu kompromise nužne za izmjenu ustava BiH u vezi s Predsjedništvom na način koji ga dovodi u sklad sa presudama ECHR-a. No izmjenama izbornog zakona BiH to nije moguće učiniti. Potrebni su ustavni amandmani",  stajalište je američkog veleposlanstva.

Na američke stavove reagirao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović  ranije ovoga tjedna poručivši  kako se izjave veleposlanstva SAD-a u Sarajevu o vezanju izmjena ustava BiH s izmjenama izbornog zakona ''mogu tumačiti kao pokušaj opstrukcije rješenja koje bi hrvatskom narodu osiguralo ravnopravnu i legitimnu zastupljenost u tijelima vlasti BiH''.

Izmjene za zeleno europsko svjetlo

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt upozorio je u ponedjeljak političare u toj zemlji da se tehničke izmjene izbornog zakona moraju usvojiti što prije kako bi se primijenile na lokalnim izborima planiranim za listopad, dok istodobno traju rasprave o tome može li se provesti cjelovita izborna reforma.

"Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o europskim integracijama, onda bi se izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje (novih) tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića", izjavio je Schmidt.

Visokom predstavniku su već ranije odgovorili Čović i Dodik navodeći kako se neće prihvatiti djelomične izmjene i kako nema potrebe za nametanjima, te da će RS usvojiti svoj Izborni zakon ako Schmidt nametne svoje izmjene.

Naime, izmjene Izbornoga zakona su jedna od četiri reforme koju je Europska komisija postavila pred BiH kako bi Europskome vijeću dostavila bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora o članstvu, o čemu će ta najviša europska institucija odlučivati potkraj ožujka.