Plenković: Upućivanje Istanbulske konvencije na ratifikaciju nije plod pritisaka, nema skrivenih namjera

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da upućivanje ratifikacije Istanbulske konvencije u proceduru nije plod pritiska oporbe i udruga civilnog društva, niti plod inicijative HDZ-ovih koalicijskih partnera u Vladi ili parlamentarnoj većini, već rezultat političke volje njegove Vlade da ratificira dokument temeljem HDZ-ova izbornog programa, programa Vlade i zakonodavnog plana aktivnosti, a u tome nema nikakvih skrivenih namjera.

"Nema skrivenih namjera, pogotovo ih nema od hrvatske Vlade. Ima želje da se s ovim međunarodno-pravnim isntrumentom riješi problem koji postoji u hrvatskom društvu i oko kojeg, kao predsjednik Vlade i HDZ-a, ne želim da na njega polaže pravo samo jedan dio političkog spektra. To je problem cijelog društva", naglasio je Plenković u uvodu Vladine sjednice.

Politička volja za rješavanjem problema nasilja nad ženama

Naglasio je kako slanje u proceduru ratifikacije Istanbulske konvencije nije plod pritiska oporbe ili udruga civilnog društva, niti plod inicijative HDZ-ovih koalicijskih partnera u Vladi ili parlamentarnoj većini.

"Slanje ove ratifikacije u proceduru je čvrsta, jasna, nedvosmislena politička volja moje Vlade da ratificiramo dokument temeljem našega izbornog programa, programa Vlade i zakonodavnog plana aktivnosti iz prošle godine. Temeljem rada međuresorne radne skupine koju je koordiniralo Ministarstvo socijalne politike, obitelji, mladih i demografije te temeljem čvrstog uvjerenje da će ratificiranjem ove konvencije osnažiti pravni, institucionalni i financijski okvir rješavanja problema koji se zove nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. To je ključ i to je bit", rekao je Plenković.

Detaljno obrazloživši način donošenje Istanbulske konvencije, podsjetio je kako ju je ratificiralo 28 članica Vijeća Europe, njih 45 ju je potpisalo, a ratificiralo ju je i 17 članica EU-a.

Provedba Konvencije neće stajati Hrvatsku milijardu kuna

Plenković je demantirao špekulacije da provedba Konvencije za Hrvatsku znači milijardu kuna financijskih obaveza, rekavši kako to nije točno. Naveo je da Hrvatska ima svoj nacionalni program za sprječavanje nasilja, koji je usvojen prošle jeseni, za što je u proračunu za ovu godinu predviđeno 70 milijuna kuna, a dio tih sredstava predviđen je i za provedbu Konvencije.

Vezano uz tijelo koje se zove Skupina stručnjaka za borbu protiv nasilja nad ženama (GREVIO), istaknuo je da to nije nikakvo neobično kontrolno tijelo jer takva tijela postoje u različitim konvencijama Vijeća Europe, npr. GREKO u konvenciji za borbu protiv korupcije, GRETA u konvenciji za borbu protiv trgovine ljudima i sl.

Plenković je istaknuo kako je bit Istanbulske konvencije spriječiti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji jer je, po podacima MUP-a, u Hrvatskoj između 2013. i 2017. godine ukupno bilo 195 ubojstava. Od toga ukupan broj ubijenih žena bio je 91, pri čemu je njih 63 bilo od njima bliskih osoba, a 46 od intimnih partnera.

"To je bit i to je problem i to je fenomen s kojim se moramo baviti kao Vlada i političke stranke. Zbog toga Konvencija treba biti ratificirana u Hrvatskom saboru i ona mora ojačati naše nacionalne mehanizme za suzbijanje toga negativnog fenomena", poručio je.

Hrvatska nema obvezu uvođenja rodne ideologije

Napominjući kako je u javnosti ta tema dobila svjetonazorske konotacije vezano uz pitanje roda i tzv. rodne ideologije, Plenković je rekao kako je stoga Vlada, uvažavajući zabrinutost određenih skupina u društvu, odlučila u samom zakonu o potvrđivanju dati interpretativnu izjavu u kojoj stoji da Istanbulska konvencija ne sadrži preuzimanje nikakvih međunarodno pravnih obaveza koje bi u hrvatski pravni poredak uvodile nešto što se kosi s vrijednostima dijela hrvatskog društva.

Naglasio je kako će u toj interpretnativnoj izjavi, uz ostalo, stajati kako Hrvatska smatra da odredbe konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav, ni promjenu ustavne definicije braka.

"Nema pravne obaveze za priznanje trećeg ili neutralnog spola, nema pravne obaveze za redefiniciju braka kako je predviđeno Ustavom, nema pravne obaveze za uvođenje u naše nastavne planove i programe sadržaja onoga što smatramo da nije u skladu s našim vrijednostima. Time razjašnjavamo dileme onih koji imaju rezervu", naglasio je.

Plenković je pozvao sve koji imaju rezerve da imaju povjerenja u Vladu, Sabor i hrvatske institucije koji će provoditi Konvenciju kako bi se bolje i kvalitetnije provodila zaštita žena od nasilja u hrvatskom društvu.