Potpisuje se peticija kojom se traži procesuiranje zločina nad Hrvatima u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Četiri su razloga zašto nisu procesuirani ratni zločini nemar, politikantstvo, nebriga i rad tužitelja, istraživača, odnosno nerad, rekao je Marinko Ljoljo logoraš iz muzeja u Jablanici na javivši se za riječ na press-konferenciji Hrvatske republikanske stranke koja je pokrenula peticiju kojom traži procesuiranje ratnih zločina nad Hrvatima u BiH.

Ljoljo, koji je u jablaničkom logoru proveo 321 dan, rekao je kako ''bez govorenja, bez svjedočenja nema pravde''.

Prijave bez rezultata

Naime, Hrvatska republikanska stranka (HRS) na konferenciji za medije u četvrtak u Mostaru obznanila je kako pokreće peticiju za procesuiranje zločina nad Hrvatima u BiH. Prikupljanje potpisa, koje će trajati 90 dana u mjestima gdje većinski žive Hrvati i online, trebala bi biti predana pravosudnim institucijama, veleposlanstvima, OHR-u te Vladi Republike Hrvatske.

Predsjednik HRS-a, Slaven Raguž, rekao je kako su nebrojeno puta podnosili prijave ali da one nisu davale nikakvih rezultata.

''Nebrojeno puta smo radili kaznene prijave pravosudnim institucijama imali smo brojne sastanke što s predstavnicima pravosuđa u BiH što u Republici Hrvatskoj što s veleposlanstvima najjačih zemalja u BiH. Od toga nije bilo ništa. Što je bilo? Na kraju sam ja bio na saslušanju u SIPA-i'', rekao je Raguž.

Istaknuo je kako je ''još sramotnijaa'' činjenica da Hrvati kontroliraju pravosuđe ''po vertikali od najnižih razina do najviših''.

Polaganje vijenaca

''Aktualna politika Hrvata po pitanju zločina nad Hrvatima svela se na polaganje vijenaca i na, otvoreno kažem, kuknjavu nad sudbinom prigodom obilježavanja zločina. Obilazeći teren, osobito po područjima Središnje Bosne, ljudi nas neprestano pitaju gdje je pravda gdje je odgovornost za počinitelje. Je li odgovornost za počinitelje  da im se osigurava bijeg u inozemstvo?'', rekao je Raguž.

Slavko Zovko, ispred koordinacijskog tima ove stranke, rekao je kako je ideja počela od Gradskog odbora Kiseljak.

''Ovo radimo i zbog predaka i zbog potomaka. Teško je graditi iskrenu budućnost a da su brojni zločini ostali neprocesuirani'', rekao je Zovko i dodao kako ''ovo nije nikakav politički populizam'' i da ''peticija nema stranački amblem''.

''Pozivamo sve ljude da nam se priključe volonterski jer ćemo skupljati potpise u svom mjestima gdje žive Hrvati'', rekao je Zovko.

Na pitanje o kojim se zločinima govori, Raguž je rekao kako bi na stotinjak stranica mogli stati svi neprocesuirani zločini.

''Broj prelazi broj tisuću zločina sa smrtnim ishodom. A gdje su zlostavljanja, silovanja žena… To su ogromni materijali. Sramotno je da 30 godina od rata govorimo o traženju pravde'', rekao je Raguž navodeći kako je pravda selektivna.

Dodao je kako ''postoje dokazi i svjedoci koji su spremni svjedočiti ne samo o počiniteljima nego i o liniji zapovjedne odgovornosti''.

Mirko Zelenika, prvi predsjednik Hrvatske udruge logoraša, rekao je kako se o ovoj tematici mora govoriti.

105 stratišta

''Govoriti o logorima, o zločinima, nije lako. Nije lako kada govori čovjek koji je žrtva, a nije lako ni onima koji slušaju. Ne radi se o kazališnoj predstavi, ovdje su krvoločni, brutalni izrazi. To je težina, ali ne znači da o tome ne treba pričati. Cijela je nacija zabavljena euroatlantskim integracijama. Neće razgovor o ovom pitanju ništa pokvariti. Ovo pitanje se mora raščistiti jer debelo kasnimo'', rekao je Zelenika.

Spomenuo je kako je još 1994. godine tijekom pripreme za jednu međunarodnu konferenciju koja se održavala u Njemačkoj, radna grupa pripremila materijal s podacima o mjestima gdje je troje ili više Hrvata stradalo u ratnom zločinu.

Tom prilikom, rekao je Zelenika, ustanovljeno je kako je takvih 105 mjesta.

HRS je naveo kako je u proteklom ratu preko 300.000 Hrvata moralo napustiti svoje domove te da je do sada evidentirano stradanje ukupno 7.788 Hrvata, od čega 5.719 vojnika i 2.069 civila.