Prije 65 godina udareni temelji Pokretu nesvrstanosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povijesni sastanak na kojem su dogovorena načela vezana uz osnivanje Pokreta nesvrstanih održan je na Brijunima 19. srpnja 1956. godine.

Domaćin je bio jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito, a gosti su mu bili indijski premijer Jawaharlah Nehru i egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser.

Tito je te važne državnike ugostio na otočiću Vangi, najekskluzivnijem dijelu brijunskog kompleksa, gdje je imao osobni kutak i kamo su pristup imali samo odabrani.

Nakon razgovora na Vangi, Tito, Naser i Nehru potpisali su u Bijeloj vili na Velikom Brijunu Brijunsku deklaraciju u kojoj je pisalo: "Mir se ne može postići podjelom, već težnjom ka kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerima i proširivanjem oblasti slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom".

To je bio osvrt na hladnoratovske podjele tadašnjeg svijeta, između Istočnog (SSSR) i Zapadnog bloka (SAD). Pokret nesvrstanih trebao je pružiti svojevrsnu alternativu toj bipolarnoj podjeli.

Tek pet godina kasnije, u rujnu 1961. godine, održana je prva konferencija nesvrstanih na kojem su nazočili predstavnici 25 država. Konferencija je održana u Beogradu, a glavnu riječ imao je Josip Broz Tito.

Tijekom godina broj članica je rastao te su nesvrstani kao tzv.treći blok sve više dobivali na važnosti, pogotovo u vrijeme dekolonijalizacije u Africi i Aziji.

Ipak u drugoj polovici sedamdesetih godina 20. stoljeća ugled pokreta gubi na ugledu jer su pojedine članicebile angažirane u međudržavnim ili regionalnim sukobima, pa su pristajale na savezništvo s velikim silama (SAD-om ili SSSR-om).

Usto, mnoge članice na vlasti imale su represivne režime. Raspadom bipolarnog poretka uloga nesvrstanosti slabi, iako pokret i dalje djeluje. Hrvatska je trenutno u statusu države promatračice pokreta nesvrstanih koji danas broji oko 120 država članica. (Izvor: Povijest.hr)