Konstitutivnost temeljno načelo
Promjena Ustava je nužnost
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Radnim zaključcima koji su doneseni u petak zaključena je znanstveno-stručna konferencija "Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu" na kojoj se protekla dva dana razgovaralo o usklađivanju Ustava BiH s pravnom stečevinom Europske unije te presudama domaćih sudova i Međunarodnog suda za ljudska prava.
U spomenutim zaključcima se ističe nužnost promjene Ustava BiH, no naglašava se kako je za bilo kakve ustavne reforme potrebno prethodno ambijent pogodan za dijalog koji će rezultirati ustavnim promjenama.
Načela ustavne reforme
Kao načela na kojima ustavna reforma treba počivati navode se zaštita konstitutivnosti, odnosno jednakosti svih konstitutivnih naroda i jačanje konstitucionalizma; eliminacija svih oblika diskriminacije i uspostava jednakosti svih žitelja; zaštita manjina usklađivanjem Ustava BiH s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima s ciljem zaštite ljudskih prava, sukladno odlukama Europskog suda za ljudska prava, te stvaranje pretpostavki za nesmetano i funkcionalno usvajanje acquisa i provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Pročitajte još
Također, kaže se kako je na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini potrebno sustavno i posvećeno raditi na pomirenju i unapređenju unutarnjih, većinsko-manjinskih odnosa i smanjenju tenzija , a u duhu europske tradicije upravljanja različitostima i jačanjem građanske kulture zasnovane na vrijednostima interkulturalizma koje promoviraju suradnju, aktivizam, uključenost, solidarnost, toleranciju, pristojnost, otvorenost i zaštitu temeljnih prava i sloboda, prenosi Dnevnik.ba.
Vrijednosti dostojanstva naroda
Pravni sustav BiH potrebno je prilagoditi pravnoj stečevini EU-a, a posebno Europskoj povelji o temeljnim pravima i slobodama, koja je posvećena zaštiti kako individualnih tako i kolektivnih prava te zajedničkih europskih vrijednosti, uz puno poštovanje „..kulturne i tradicijske raznolikosti europskih naroda te nacionalnih identiteta, kao i njihove administrativno-političke organizacije kako na razini država članica tako i na srednjoj i lokalnoj razini“.
Značajno uporište za zaštitu ustavnog poretka Bosne i Hercegovine temeljenog na konstitutivnosti, naglašava se, pruža i Sporazum o EU-u iz 1992. godine, koji ističe vrijednosti dostojanstva naroda, slobode, demokracije – osobito reprezentativne (zastupničke) demokracije (članak 10. Sporazuma), supsidijarnosti i poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava, promociju uravnoteženog i održivog razvoja te osiguranje temeljnih prava i sloboda.
Provedba tih načela je nužna kako bi svi konstitutivni narodi, građani kao pojedinci i manjine mogli uživati u blagodatima procesa europskih integracija te aktivno sudjelovati u realizaciji tog strateškog vanjskopolitičkog cilja BiH.
Jednak tretman svima
Naglašeno je kako je načelo konstitutivnosti ustavno načelo nadređeno svim drugim ustavnim načelima, uključujući organizacijska (entiteti i kantoni/županije), te svim drugim zakonima i ustavima na svim razinama vlasti, kako je utvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH U-5/98; ono je izraz povijesne društveno-političke tradicije Bosne i Hercegovine koja utjelovljuje neotuđivu jednakopravnost i državotvorni status triju konstitutivnih naroda kao neporecivu društvenu, političku, povijesnu i ustavnu činjenicu.
Izmjene Izbornog zakona moraju omogućiti jednak tretman svim građanima u tijelima koja su u funkciji građanske političke reprezentacije, a konstitutivnim narodima punu reprezentativnost u tijelima u funkciji kolektivnog predstavljanja: Predsjedništvo BiH, domovi naroda i Vijeće ministara, te u svim tijelima na svim razinama koja sudjeluju u njihovu konstituiranju.
Zaključeno je i kako provedba odluka Ustavnog suda BiH koje se tiču legitimnog predstavljanja nije isto što i provedba konstitutivnosti, ali je važan iskorak k uspostavi pravednog i stabilnog društvenog poretka koji može realizirati pretpostavke za ubrzanje procesa pristupanja članstvu u EU-u.
