Ukidanje konstitutivnosti
Reakcije na presudu iz Strasbourga: Kovačević malo Srbin, malo Hrvat, malo Bosanac…
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine primio je k znanju presudu Europskoga suda za ljudska prava u predmetu ''Kovačević protiv Bosne i Hercegovine''.
U HNS-ovom priopćenju za javnost navodi se kako je podnositelj zahtjeva ''dugogodišnji unitaristički aktivist i savjetnik drugoga bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, uzurpatora pozicije hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine'', te se dodaje kako je Kovačević i sam priznao ''da njemu i drugim političkim aktivistima nisu u interesu zaštita i promocija ljudskih prava, nego je njihov konačan cilj ukinuti konstitutivnost naroda i nametnuti unitaristički politički sustav''.
Radikalna politička agenda
''Cilj te radikalne političke agende je postići poredak u kojemu će Bošnjaci, s obzirom da su najbrojniji konstitutivan narod, vladati u unitarnoj državi i nametati svoje predstavnike Hrvatima i svima drugima'', smatraju u HNS-u.
Hrvatski narodni sabor smatra kako se sve odluke Ustavnoga suda BiH, kao i presude Europskoga suda za ljudska prava trebaju implementirati, uključujući odluku o legitimnom predstavljanju i jednakopravnosti konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama i prestanku diskriminacije Židova, Roma i drugih manjinskih skupina te svih drugih građana zbog kršenja njihovoga pasivnog izbornog prava.
U HNS-u smatraju kako pojedine interpretacije ove presude i drugih presuda donesenih kao ishod političkoga aktivizma unitarističkih političara iz BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, ne mogu dovesti u pitanje ravnopravnost Hrvata, Bošnjaka i Srba.
''Ti su komentari politički motivirani, bez utemeljenja u ljudskim pravima i protivni su Daytonskom mirovnom sporazumu. Pozdravljamo navode Europskoga suda za ljudska prava da vlasti Bosne i Hercegovine trebaju odlučiti koji je najbolji politički sustav i na koji način adresirati pitanje diskriminacije ljudskih prava'', navode iz HNS-a BiH.
Naime, presuda Europskog suda za ljudska prava po kojoj bi BiH trebala biti jedna izborna jedinica kad se biraju članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Domu naroda BiH izazvala je različite reakcije.
Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, koji se obratio Europskom sudu za ljudska prava navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz RS, niti kao građanin iz FBiH može biti izaslanik u Domu naroda PSBiH, komentirao je presudu rekavši kako neki pokušavaju da propitaju njegovu nacionalnost.
''Ja sam Bosanac i Hercegovac. Ja u svojoj tužbi to nisam isticao jer smatram da je svaka vrsta etniciteta problem za BiH. Uradio sam ovo kao građanin. Podnio sam tužbu protiv zemlje koju volim. Gorko mi je ovo danas. Nije zemlja kriva, krive su političke elite koje je pokušavaju napraviti nakaradnom'', rekao je Kovačević.
Hrvati i Srbi je odbacuju, a bošnjačke strane pozdravljaju.
Vanjski član Odbora za europske integracije i regionalnu suradnju Narodne skupštine Republike Srpske, Milan Zečević, rekao je kako ''sramna odluka Europskog suda za ljudska prava u Stasbourgu (…) predstavlja još jedan direktan udar na pravno-političko uređenje BiH i poseban napad na Dejtonski mirovni sporazum''.
Zaoštravanje klime
Zečević je u izjavi za Srnu naveo da se ovakvim presudama nastavlja zaoštravanje društvene klime unutar BiH, započeto s optužnicom protiv predsjednika Republike Srpske, i da jaz između političkog djelovanja Republike Srpske i FBiH postaje sve veći, dovodeći i same europske integracije pod znak pitanja, kao i niz drugih društveno-političkih procesa zasnovanih na međuentitetskoj saradnji.
"Republika Srpska je i pristala na uvjete Daytonskog mirovnog sporazuma kroz priznavanje konstitutivnosti srpskog naroda i svaki pokušaj izmjene te osnovne vezne spone može dovesti do nerješivih posljedica po samu BiH'', istaknuo je Zečević.
Biranje u Sarajevu
Rekao je kako Sud svoje odluke ne može donositi po nekoj univerzalnoj formi, već posebno uzimajući u obzir specifične okolnosti svakog pravnog subjekta, dodavši da je BiH i formirana na veoma specifičnim međunarodnim okolnostima uokvirenih u Daytonski mirovni sporazum, te da i proces eurointegracija kojim teže svi politički subjekti u BiH počiva na obostranom prihvaćanju i uvažavanju tih činjenica.
"Republika Srpska poznaje svoja međunarodno priznata prava, i njen format političkog djelovanja ostaje u cilju zaštite njenih građana, a ta euforija nastala u Sarajevu isto tako će brzo i prestati, jer Narodna skupština Republike Srpske nikada neće dozvoliti da naše predstavnike na razini zajedničkih institucija biraju baš u tom Sarajevu", dodao je Zečević.
Državni udar
Zečević je ukazao da jedino građani Republike Srpske imaju pravo da biraju svoje političke predstavnike, i to pravo priznato u Daytonu dobilo je međunarodni status koji nikakvom politički isforsiranom presudom neće moći da se promijeni.
Izaslanik u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević (SNSD) rekao je da presuda da cijela BiH bude jedna izborna jedinica neće moći biti provedena, jer je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom BiH i Daytonskim mirovnim sporazumom.
"Ukoliko pogledate da je podnosilac, odnosno onaj koji je bio u tom procesu protiv BiH Slaven Kovačević - savjetnik takozvanog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i da se on u ovoj tužbi izjasnio kao Bosanac i Hercegovac na jednom mjestu, a na drugom rekao da kao Srbin ne može da se kandidira u Federaciji BiH, a znamo da je prije nekoliko godina bio zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo kao Hrvat, onda je potpuno jasno o kakvoj se ujdurmi, zavjeri, političkom puču i državnom udaru radi", poručio je Kovačević.
Umjesto BiH - Komšić i Komšić
Kovačević je naglasio da je Ustav BiH osigurao i mir, te da svatko tko narušava Ustav, narušava i mir i da u Republici Srpskoj i njezinim građanima neće naći partnera.
"Ukoliko oni žele da se ova zemlja umjesto BiH zove Komšić i Komšić, onda je to jasna politička ideologija, i to ideologija za koju ćemo i onima iz Evropskog suda za ljudska prava reći, da to nikada neće dobiti podršku Republike Srpske i srpskog naroda, ali ni hrvatskog naroda u BiH", zaključio je Kovačević.
Naime, detalje presude ESLJP-a po prizivu Slavena Kovačevića, savjetnika hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, kojega su u četiri navrata Hrvatima birali Bošnjaci, najprije je objavio portal Istraga.ba, ali se nije pozvao ni na jedan službeni izvor.
Bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva BiH biraju se na teritoriju Federacije BiH, čiji parlament bira bošnjačke i hrvatske delegate u Dom naroda BiH. ESLJP je zaključio da je pravo Kovačevića ugroženo jer on kao Srbin iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, niti kao Srbin iz Federacije BiH može biti zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Legitimnost Hrvata
To praktično znači da bi, kad su u pitanju te dvije izborne razine, BiH trebala biti jedna izborna jedinica. To je isprovociralo oštra reagiranja srpskih političara, bošnjački su u najvećem dijelu pozdravili njezin navodni sadržaj, a hrvatski pak da će još snažnije zagovarati ulogu konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Iz Demokratske fronte Željka Komšića ocijenili su kako je ovom presudom stavljena izvan snage presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića kojim se inzistira na prestanku prakse preglasavanja Hrvata.
Oglasili su se i iz Naše stranke te presudu smatraju jedinom mogućom iz evropske sudske perspektive i smatraju da osnažuje građansku opciju u pregovorima u vezi s ustavnim promjenama. Također podsjećaju na prijedlog Naše stranke koji je podnesen prije dvije godine a kojim se predlaže jedan predsjednik.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović odbio je komentirati navodnu odluku Europskoga suda tvrdeći kako ''sama činjenica da je sadržaj presude procurio u javnost najbolje govori o njezinoj ozbiljnosti''. Najavio je kako će se pojačati zahtjev za legitimnosti Hrvata u izborima.
Inače, protiv BiH pred Europskim sudom za ljudska prava do sada je doneseno šest presuda kojim se inzistira na otklanjanju diskriminacije u izbornome procesu prema manjinama od čega je najpoznatija presuda Sejdić-Finci, te se traži mogućnost da se na najvažnije pozicije u zemlji mogu birati građani neovisno o njihovoj nacionalnosti i entitetu u kojemu žive.
