Izborni zakon
Reakcije na nametanje: Schmidt (opet) opalio šamar BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Političari trebaju sami donositi odluke i preuzimati odgovornost za sve što se dešava'', izjavila je predsjednica Federacije BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH, Lidija Bradara komentirajući najave visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, o nametanju izmjena Izbornog zakona.
Bradara je navela kako je na primjeru izmjena Izbornog zakona BiH vidljivo koliko je to očito teško i upitala - što je onda alternativa.
''Svi za sebe vole reći da su državotvorni, ali kada treba uvažiti tu državu, narode koji je čine, sam Ustav, onda traže izgovore", rekla je Bradara naglasivši kako je pravo naroda da bira svoje predstavnike i da je to sve što HDZ BiH traži već godinama.
Predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, Milorad Dodik, rekao je kako RS ne može prihvatiti da živi u uvjetima nametnutih propisa, poručujući da Schmidt nema ništa s izbornim procesom u BiH.
Netko debelo laže
Naveo je kako bi eventualno nametanje izmjena Izbornog zakona predstavljalo poništenje svih izrečenih vrijednosti do sada, pa i onih o EU o kojima je govoreno, pogotovo u posljednje vrijeme kada je EU otvorila s BiH pregovarački status.
"Onda je to sve laž. Ako je on taj koji to čini, onda je to laž. Netko laže debelo ovdje. Ili je riječ o tome da se nekoliko dana nakon ove odluke u Bruxellesu pojavljuje netko tko to sve ruši, a ruši taj koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, koji, koliko znam, isključivo sluša američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja i njih dvojica u jednoj patološkoj simbiozi pokušavaju da nametnu što veće zlo svim narodima ovdje u BiH", izjavio je.
Ponovio je kako Schmidt ''nema ništa ni sa imovinom ni sa izbornim procesom'' te da će Republika Srpska, ako krene u nametanje, poduzeti mjere.
Dodik je naglasio da nema zemlje na svijetu u kojoj bi stranac ili neko strano tijelo reguliralo izborni proces te da ''Schmidt želi pokazati da je tu i da opravda svoju plaću od 25.000 eura mjesečno i da nahrani sujetu Murphyja".
Problem između Hrvata i Bošnjaka
Za njega je neprihvatljivo i reagiranje veleposlanika SAD u BiH na prijedlog HDZ-a BiH o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i da problem nije u Srpskoj, već u Federaciji BiH između Hrvata i Bošnjaka o izboru člana Predsjedništva BiH.
"Otkud njemu pravo da o tome govori! Politički subjekti postoje i imaju pravo da predlože zakon, što ćemo i mi sutra uraditi. Glavni problem nije u Srpskoj, nego u FBiH između Hrvata i Bošnjaka o izboru člana Predsjedništva BiH i to se ne može riješiti", rekao je Dodik.
Novinar iz Mostara, Zoran Krešić, izrazio je očekivanje da Schmidt neće nametnuti izmjene Izbornog zakona, te da će konačno prepustiti političarima u BiH da se bave onim poslom za kojim im je mandat dodijelio narod.
Krešić je u izjavi za Srnu naglasio da je otvaranje pregovora sa EU zadnja granica kada će međunarodna zajednica intervenirati u bilo koje pitanje koje se tiče BiH, dodajući da će eventualno Schmidtovo interveniranje u Izborni zakon biti šamar BiH u njenom europskom putu.
Pročitajte još
Vrijeme curi
Komentirajući stav veleposlanstva SAD u BiH koje odbija prijedlog izmjena Izbornog zakona koje je predložilo Ministarstvo pravde, Krešić je istaknuo kako oni trebaju prepustiti domaćim političarima da se dogovaraju.
"I trebaju prestati dijeliti lekcije drugima, jer je ovo država građana i tri konstitutivna naroda, a ne ispostava bilo kojeg veleposlanstva", naglasio je Krešić.
Podsjetimo, visoki predstavnik u BiH u intervjuu Dnevnom avazu najavio je kako će nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH, odnosno da će "ako ne bude dogovora, poduzeti mjere".
"Dogovor nije postignut, a vrijeme im curi. Građani žele vidjeti da se njihov glas računa, a ako ne bude dogovora poduzet ćemo mjere", kazao je Schmidt.
Njemački je diplomat istaknuo kako su u ovom slučaju radi isključivo o potrebi za tehničkim izmjenama izbornog zakona, odnosno o uvođenju novih tehnologija i boljem nadzoru nad biračkim procesom, uključujući tu utvrđivanje izbornih rezultata. Te bi izmjene trebale biti na snazi već za lokalne izbore planirane za listopad.
Zahtjev HDZ BiH da se u istom "paketu" odmah riješi i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH Schmidt je opisao kontraproduktivnim.
Protiv hrvatske izborne jedinice
"Štetno je sva jaja pokušavati strpati u jednu košaru, jer se tako neće riješiti ništa", kazao je visoki predstavnik.
Iako je rekao kako je moguće da se to dogodi danas ili do kraja tjedna, neslužbeno doznajemo da je odgodio svoju odluku.
S druge strane, američko je Veleposlanstvo rekli kako prijedlog izmjena Izbornog zakona koje je načinilo Ministarstvo pravde, loše rješenje jer se uvodi hrvatska izborna jedinica.
"Ovim prijedlogom bi se de facto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH, o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora - koje su pomogle SAD i EU - o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine", tvrde iz američkog veleposlanstva.
Zahtjeve HDZ-a da se ipak uredi pitanje izbora Hrvata za člana Predsjedništva BiH u vladajućoj koaliciji podržat će SNSD, ali stranke trojke traže cjelovito rješenje kroz izmjene ustava.
HDZ je predložio da se hrvatski član Predsjedništva BiH bira dvostrukim ključem, odnosno da se izabere onaj kandidat kojim, osim opće većine na teritoriju Federacije BiH, dobije i najveći broj glasova u županijama s hrvatskom većinom.
