Državna imovina - tko ju i na koji način pokušava prodavati?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada je riječ o državnoj imovini, vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine često pokušavaju preuzeti nadležnost države. Mnogi su primjeri pokušaja svih vlasti u ovom entitetu da legaliziraju prodaju državne imovine. Međutim, rijetki žele o tome pričati, iznijeti optužbe ili pokušati spriječiti takve namjere.

Ipak, oni koji žele prodati državno vlasništvo imaju olakšavajuću okolnost jer registra državne imovine nemamo.

Prodaju zemljišta od 330 tisuća kvadratnih metara na području Općine Grude razmatrali su općinski vijećnici prije nekoliko mjeseci na jednoj od sjednica. Kao opravdanje naveli su realizaciju vrijednih investicija. Ništa ne bilo sporno da nije riječ o prodaji zemljišta koje je u vlasništvu države. Na to su i upozorili neki od vijećnika.

"Uvidom u zemljišne knjižne papire, jasno je da se ovo zemljište tretira kao šumsko zemljište i ono nije u vlasništvu Općine Grude, već je upisano kao državno vlasništvo, a Parlamentarna skupština BiH nikad nije donijela zakon koji regulira upotrebu državnog zemljišta", navodi Vlado Rašić, vijećnik SDP-a u OV Grude.

Presude su obavezujuće, ne samo za Republiku Srpsku, već i Federaciju BiH. Državna imovina jeste zaštićena Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, ističe profesorica na Pravnom fakultetu UNZE Larisa Velić, ali imamo primjera u Federaciji gdje jedan kanton, poput Zapadnohercegovačkog, donosi odluku da državnu imovinu proglasi imovinom kantona.

"Ustavni sud Federacije, pošto je riječ o odluci, odbacio je donijeti odluku o tom pitanju, tako da se nije očitovao, ali imamo odluke Ustavnog suda BiH koje su prilično jasne i što važi za Republiku Srpsku važi i za Federaciju, a to je da se pitanje državne imovine može riješiti i urediti na nivou BiH", ističe Velić.

A nepokretnu državnu imovinu čine rijeke, šume, građevinska i poljoprivredna zemljišta, vojna imovina, te brojne nekretnine i objekti. Stoga, ako je prodaja državne imovine zabranjena Republici Srpskoj, ne bi trebalo biti dozvoljeno ni u Federaciji BiH.

Upravo zbog prodaje poljoprivrednog zemljišta, u Federalnom parlamentu SDP je pokrenuo inicijativu za izmjenu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jer aktualni nije u skladu s presudama. O kojoj lokaciji je riječ, nisu željeli govoriti.

Stručnjaci kažu da su problem i sporadični postupci pred sudovima vezani za dosjelost. Odluka Vrhovnog suda Federacije BiH iz 1995. godine kaže da se dosjelošću može steći pravo vlasništva nad državnom imovinom, odnosno posjeda određene imovine u razdoblju od 10 ili 20 godina.

"Međutim za sve ove nekretnine važi ovaj Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom i prema tom zakonu, te nekretnine ne bi uopće smjele biti predmetom bilo kakvih sudskih postupaka, ali je činjenica da se to i dalje događa", navodi profesorica Velić.

"Provoditi zakon o ništavnosti promjene vlasništva, pravobraniteljstva treba ojačati, registar treba napraviti popis državne imovine, kako one iz kontinuiteta tako i one iz sukcesije, i tek onda ćemo moći ustanoviti jednu notornost i činjenicu koju duže tvrdim, nit ima robe u rafama, nit para u jemeniji", kaže Muharem Cero, stručnjak za državnu imovinu.

Tako je zaključak stručnjaka da državna imovina mora ostati imovina Bosne i Hercegovine, a država samo može utvrditi pravo da je koriste entiteti ili kantoni.