Što se krije od nas? BiH opet na zadnjem mjestu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH je na posljednjem mjestu u regiji kada je u pitanju otvorenost i transparentnost izvršne vlasti, priopćilo je udruženje Zašto ne.

Naime, ovo je udruženje, u suradnji s nevladinim organizacijama iz regionalne mreže ACTION SEE razvilo Regionalni indeks otvorenosti, te na godišnjoj razini mjeri otvorenost vlasti na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost.

Rezultati istraživanja svjedoče da su ubrzani razvoj interneta i stvaranje novih mogućnosti za otvoreno i transparentno djelovanje državnog aparata i dalje u raskoraku sa njihovom praktičnom primjenom.

Kada je u pitanju izvršna vlast u regiji, ona prosječno zadovoljava 44.88% indikatora otvorenosti. Prema ovogodišnjem mjerenju, u prosjeku je najotvorenija izvršna vlast u Sjevernoj Makedoniji (52.09%), zatim u Crnoj Gori (51.67%), Srbiji (40.17%) te Bosni i Hercegovini (35.60%).

Manji su manje otvoreni

Kao i u prethodnim godinama, rezultati pokazuju da se razina otvorenosti smanjuje kako se krećemo k onim organima vlasti koji su na nižoj hijerarhijskoj razini u javnoj upravi. Vlade u regiji u prosjeku zadovoljavaju 56.59% kriterija otvorenosti, ministarstva 47.45%, a organi uprave 30.61%. Znatne neujednačenosti postoje i unutar samih grupa institucija, tako da postoje organi koji su primjer otvorenog i transparentnog djelovanja, ali i oni koji bez ikakvih posljedica ne poštuju ne samo principe i prakse dobrog upravljanja, nego čak ni zakonske obaveze javnosti rada.

Što se tiče izvršne vlasti u BiH, koju čine Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije BiH, te  Vlada Republike Srpske, zadovoljeno je ukupno 48,12% indikatora otvorenosti, i to:

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine - 59.51%

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - 48.31%

Vlada Republike Srpske - 36.54%

Princip “pristupačnost“, koji je fokusiran na pristup informacijama, interakciju sa građanima/građankama, te provođenje javnih konsultacija, izvršne vlasti u BiH zadovoljavaju sa 52,5% indikatora. Učinkovitost sveukupne izvršne vlasti u BiH zadovoljava 45% postavljenih indikatora.

Proračunska transparentnost

Kada je u pitanju integritet izvršne vlasti u BiH, ona zadovoljava 47% ispitanih indikatora, a kriterij transparentnosti sa 49% zadovoljenih indikatora.

Proračunska transparentnost zadovoljava svega 26% postavljenih indikatora, što u odnosu na prošlogodišnjih 48% predstavlja ogroman pad. Razlog tome je to što Vlada Republike Srpske nije objavila svoj proračun za prethodnu godinu. Također, mogućnost pretrage proračuna je ograničena, što otežava bilo kakva usporedba, analizu ili upotrebu podataka za dalju obradu. Iako je Vlada FBiH napravila pozitivan iskorak i kreirala proračun za građane, druge dvije vlade i dalje nisu omogućile građanima/kama ovu vrstu dokumenta.

Državna i entitetska ministarstva u Bosni i Hercegovini u prosjeku zadovoljavaju svega 31% analiziranih kriterija u oblastima transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti i integriteta, što dodatno svjedoči o niskom nivou otvorenosti izvršne vlasti u BiH. Međusobne razlike u ukupnim rezultatima između državnih i entitetskih ministarstava u BiH su velike. Najbolje rangirano je Ministarstvo pravde BiH, koje ispunjava 55% ukupnih indikatora, a najlošije je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije sa 17%.

Integritet svih resornih ministarstva (na državnoj i entitetskim razinama u BiH) iznosi 17%, što ne iznenađuje s obzirom na činjenicu da imovinski kartoni ministara/ki nisu javno dostupni niti na jednoj zvaničnoj web stranici, kao ni to da institucije ne pristupaju strateškom rješavanju problema poput sukoba interesa. Poražavajuća je i informacija da svega 15% ministarstava u cijeloj državi ima dostupne određene podatke o proračunu na svojim službenim web stranicama.

Organi uprave u BiH (u uzorak za istraživanje ušlo je 45 organa uprave) također imaju skroman rezultat od 27% zadovoljenih indikatora otvorenosti. Ovi rezultati u odnosu na prošlogodišnje pokazuju blage oscilacije koje ne predstavljaju ni progresivnu ni regresivnu promjenu. Gotovo 83% organa uprave na svojim web stranicama nema objavljene proračune, a oko 66% organa uprave ne objavljuje čak ni planove javnih nabavki. Ipak, pored nezadovoljavajućeg cjelokupnog rezultata, postoje i institucije koje se ističu proaktivnim i transparentnim načinom objavljivanja podataka. Pa tako Ured koordinatora za reformu javne uprave zadovoljava 73% ispunjenih indikatora, Direkcija za evropske integracije 68%, te Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine 60%.