Tegeltija o ''prijetnjama'' Schmidta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ministar financija i trezora u Vijeća ministara Zoran Tegeltija smatra da su izjave Christiana Schmidta u Londonu nešto najgore što se moglo desiti i najružnije što se moglo čuti o BiH, iako su njegove prijetnje u suštini upućene Republici Srpskoj i okrenute protiv njenih građana.

Tegeltija je rekao da, ipak, takvi potezi ne mogu slomiti Republiku Srpsku.

Netko prijeti

"Čak i da ga razumijemo da je nezadovoljan nekim političarima i da protiv njih govori i pokušava povesti određene drastične akcije, ove posljednje Schmidtove izjave okrenute su protiv građana Republike Srpske. Ovo nije ni protiv političara, ni protiv pojedinaca nego je riječ o Schmidtovoj otvorenoj prijetnji da će Republika Srpska biti financijski iscrpljena. Šta to znači financijski iscrpljivati nekoga", rekao je Tegeltija.

Rekao je kako Republika Srpska nije netko tko vodi neki rat, ulaže u naoružanje ili nešto tome slično, nego Srpska svoje financijske kapacitete ulaže u izgradnju bolnica, škola, vrtića, putne infrastrukture, u sve ono što je potrebno za normalan život radnih ljudi, umirovljenika, omladine i djece, prenosi Srna.

Tegeltija je podsjetio da ovo nije prvi put da se dešava da netko prijeti i pokušava financijski slomiti Republiku Srpsku kako bi ostvario svoje političke ciljeve.

Njemačka blokirala sredstva

Prema njegovim riječima, zbog svojih političkih odluka, Srpska je poslije rata povukla 10 puta manje financijskih sredstava od Federacije BiH, ali takvi potezi ne mogu slomiti Republiku Srpsku.

"Točno je da je Njemačka blokirala financijska sredstva Oružanim snagama BiH na teritoriji Republike Srpske. Da li to znači da mi sada treba da imamo dvije vojske u BiH, kakve su to poruke", upitao je Tegeltija.

On je razočaran i potezom Schmita koji je od Međunarodnog monetarnog fonda zatražio da uskrati podršku BiH, iako BiH u MMF-u ima i svoje kvote i glasove i guvernera.

Tegeltija je naglasio da ne očekuje probleme ni zastoje u radu Savjeta ministara, kao ni Fiskalnog savjeta BiH zbog kašnjenja u formiranju vlasti u FBiH.

"Mi ćemo se fokusirati da sve institucije mogu nesmetano da rade i obavljaju svoje funkcije prema građanima BiH, a osnova za to jeste budžet institucija BiH za 2023. godinu. Pokušaćemo da što je brže moguće usaglasimo Globalni fiskalni okvir, a poslije toga da pripremimo i prijedlog budžeta za Predsjedništvo BiH koje je suštinski predlagač budžeta institucija BiH. Nadamo se da ćemo sve to obaviti do kraja prvog kvartala ove godine i dobiti proračun koji je jedan od najvažnijih političkih dokumenata", poručio je Tegeltija.

Reforme

Odgovarajući na pitanje u kojoj mjeri kandidatski status BiH za pristupanje EU može doprinijeti boljem životnom standardu građana, većoj zaposlenosti, većem prilivu stranih investicija, kao i zaustavljanju odlaska mladih iz BiH, on je rekao da je kandidadtski status samo jedna od faza pridruživanja bilo koje zemlje EU, pa tako i BiH.

"Taj status određuje EU, i to onda kada sama procijeni da li neka zemlja to i zaslužuje. BiH je mnogo ranije trebalo da dobije kandidatski status. Kandidatski status podrazumijeva reforme koje treba da poprave određene oblasti života i rada u BiH, od borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, jačanja vladavine prava i izgradnje efikasnijeg i nezavisnog pravosuđa, do većih privatnih investicija. Mi sve to treba da napravimo ne zbog EU, nego zbog nas samih", poručio je Tegeltija.

Govoreći o javnom dugu BiH, on je rekao da BiH i entiteti nemaju probleme s prezaduženosti, ni kada je riječ o vanjskom niti unutarnjem dugu, jer BiH spada u red najniže zaduženih zemalja u Europi, o čemu svjedoče relevantni makroekonomski pokazatelji.