Tehničko unaprjeđenje izbornog procesa moguće za dvije godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok se čekaju službeni rezultati provedenih Općih izbora, sve su glasnije optužbe za brojne nepravilnosti u izbornom procesu. Političkim subjektima posebno je upitan broj nevažećih glasačkih listića, a tvrde da su u sustav upisivani i pogrešni podaci. Sve to moglo je biti spriječeno ili barem umanjeno da su usvojene izmjene izbornog zakona koje predviđaju tehničko unapređenje cijelog procesa, javlja Federalna TV.

Redovi, plave olovke, kartonski zakloni, prozirne kutije. A onda i cjelonoćno ručno brojanje glasova. Ovako su izgledali ovogodišnji izbori u BiH nakon kojih se, umjesto o rezultatima, više priča o nepravilnostima. Između ostalog, sporan je broj nevažećih listića kojih je ukupno oko 400.000.

''Simptomatično je to što je, prema sadašnjim podacima, 60.000 građana i građanki BiH na izborni dan izašlo na biračka mjesta, čekalo u redovima, otišlo u kabinu i ubacilo prazan listić'', ističe Dario Jovanović, direktor Koalicije Pod lupom.

Je li se to moglo spriječiti? U vrijeme kada se tehnologijom u svijetu rješavaju brojni problemi, u BiH to je na dugom štapu. Iz nevladinog sektora poručuju da su se mogle smanjiti nepravilnosti u dva ključna sektora: registraciji onih koji glasuju i brojanju glasova.

''Uvođenjem elektronske identifikacije birača i skenera za skeniranje glasačkih listića spriječio bi se najveći broj nepravilnosti na izborni dan, ali izbori nisu samo izborni dan, mi se izborima moramo baviti puno prije izbornog dana'', kaže Jovanović za FTV.

Pokušali su se baviti - barem one političke stranke koje su ovjerile potpisima Protokol o suradnji za fer i poštene izbore, a zatim i u državnom parlamentu dale svoj glas za uvođenje tehničkih izmjena. Nije uspjelo. Oni koji su bili protiv pravdali su to skupom investicijom koja ne bi mnogo riješila. Struka, pak, tvrdi drugačije. Skupo jeste, ali dugoročno gledano i isplativo.

''Mislim da se isplati jer se tu onda može ubrzati proces dobijanja rezultata, zavisno od toga da li koristimo mašine koje označavaju glasove ili koristimo i elektronsko brojanje, distribuciju glasova i slično. U tom slučaju to ubrzavanje i povećavanje povjerenja stanovništva u rezultate izbora je vrijedno'', kaže Saša Mrdović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.

Ipak, upozoravaju, svemu treba pristupiti oprezno.

''Kao što postoje prijevare koje je sada možda i lakše otkriti jer se radi o fizičkom svijetu, da nedostaju papiri, elektronski bi se čak moglo dogoditi da prijevare budu i veće'', navodi Mrdović

Prvi korak očekuje se za dvije godine - uvođenjem optičkog skeniranja glasačkih listića.

''Optimalno vrijeme je godina dana da se realizira i zato mi mislimo da je sad pravo vrijeme za lokalne izbore'', izjavio je Suad Arnautović, član SIP-a BiH.

Do tada Imer Muhović iz hobija bavi se ovim problemima. Izborni proces analizira kroz interaktivne grafike, a kaže, lako bi napravio i aplikaciju koja bi uživo prenosila rezultate.

''Do sad sam radio nevažeće listiće, interaktivnu kartu koja pokazuje tko je pobijedio u kojoj općini za predsjedničke kandidate te sam predstavljao podatke o izlaznosti na ovogodišnje izbore. Trenutno pripremam set infografika koje će pokazati razlike u izlasnosti u odnosu na prethodne izbore'', navodi Muhović za FTV.

Za mlade ljude izvan BiH neshvatljivo je da se izborni proces u BiH još vrši na tradicionalan način kada se u svijetu sve prati jednim klikom. BiH je, kažu, za njih još u tehnološkom mraku.