Da postoji, Klub vijećnica bi bio najaktivniji
Mostarske vijećnice u zajedničkoj borbi - bez politike, stranke i nacionalnosti
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Vijećnice Gradskog vijeća Grada Mostara udružile su se u borbi za ženska prava i najmarginaliziranije u našem društvu. Zanemarujući stranačka razmimoilaženja odlučile su zajednički djelovati i raditi onako kako bi vijeće i vijećnici trebali raditi, nesebično se boriti za prava i bolji život građana koji su ih birali.
''Do ideje za okupljanjem vijećnica Gradskog Vijeća Grada Mostara došle smo sasvim spontano, potaknute brojnim neriješenim pitanjima od općeg značaja za grad i osjetljive populacije djece, žena, starijih sugrađana a naročito iz domena zdravstva, školstva i socijalne zaštite. Zapravo to je bio jedan od motiva s kojima je većina nas ženskog dijela GV, uopće ušla u politiku ovog nivoa vlasti - pokušati riješiti probleme koje tište sve nas, građane Mostara, neovisno o nacionalnoj ili stranačkoj pripadnosti, ne baveći se visokom politikom'', rekla je vijećnica Lamija Duranović.
Razgovarajući s nekoliko vijećnica saznali smo kako su vijećnice uspjele adresirati probleme, te brojnim sastancima sa svim relevantnim osobama trude se javnost ali i vijećnike upoznati sa stvarnim problemima u kojima se nalaze naše sugrađanke. Još važnije, vijeće svojim djelovanjem, rade ono što bi svi vijećnici trebali, traže konkretne rezultate o problemima koje susreću na terenu, čije rezultate će osjetiti i građani.
Klub vijećnica bi bio najučinkovitiji
''Znate, meni kao zdravstvenom radniku apsolutno je neshvatljivo da se sjednice vijeća, narodski rečeno, rastegnu na čitav dan, da se po pojedinim pitanjima raspravlja satima, da se govornica koristi u svrhu samopromocije, a pitanja ne rješavaju, dok se ulaže replika na repliku do u beskonačnost. Ponekad imam utisak da se muški dio vijeća počesto "dogovara da se ne dogovori". Nažalost, Statut GV nas ograničava u mogućnost da osnujemo Klub vijećnica, pa smo mi u tom segmentu, na neki način, diskriminirane. Vjerujem da bi, da imamo tu mogućnost, to bio jedan od učinkovitijih klubova, jer se mi žene vrlo lako usuglasimo oko svega, definiramo problem, iznesemo nekoliko rješenja, potom odaberemo ono najlakše i najbrže i krenemo u akciju. Kamo sreće da su žene na čelnim pozicijama u institucijama gdje smo prepoznali goruće probleme grada, sigurna sam da bi brzo i lako riješile većinu naših inicijativa'', kazala je vijećnica Duranović.
Dosadašnja vijećnica Vesna Šunjić, koja će uskoro djelovati i iz skupštinske klupe, kazala je kako su ona i kolegice zaključile kako će bolje zajedno adresirati 'ženske' teme i spontano su se počele intenzivnije baviti problemima kako su ih postajale svjesne.
''Mi vijećnice u Gradskom vijeću Grada Mostara smo podnosile više inicijativa, udružene, bez obzira na partiju iz kojih smo došle'', kazala je vijećnica Boška Ćavar, dodajući kako su vijećnice podnijele inicijative za prihvatljivo čekanje rezultata Papa testova u Domovima zdravlja, pomoć Sigurnoj kući, više termina za mamografiju i ultrazvuk dojki, a inicijative će nastavljati podnositi.
''Ono što me posebno raduje je suradnja s vijećnicama u GV, jer smo skupile dovoljno hrabrosti i razuma da bez obzira na stranke kojim pripadamo i bez obzira na različitosti krenemo u jednu zajedničku borbu'', kazala je vijećnica Adela Gosto.
Vijećnica Irma Baralija kazala je kako je važno što su se kolegice udružile da se bore za niz stvari, između ostalog za ravnopravnost žena posebice onih koji su najviše ugroženi.
Mamografija, papa testovi...
Vijećnice su počele od problema neblagovremeno očitanih papa testova, jer u razgovoru sa sugrađankama su, kako kažu, saznale da rezultat PAPA testova čekaju više mjeseci, čime navedena pretraga gubi smisao. Bili smo svjedoci nekoliko zakašnjelih nalaza, gdje je maligna bolest zbog toga otkrivena prekasno. A sudeći prema informacijama koje su vijećnice podijelile s nama, ova inicijativa urodila je plodom.
''Uspjele smo ubrzati rezultate papa testova nakon razgovora s ravnateljima domova zdravlja i dopisa Zavodu zdravstvenog osiguranja. I vaš portal nas je svakako podržao jer ste nam u podcastu omogućili da otvoreno razgovaramo o ovim problemima'', kazala je vijećnica Šunjić.
Sljedeće su bile liste čekanja na redovne preglede dojki, mamografiju i ultrazvuk.
''Moja inicijativa je bila više termina i za mamografiju ultrazvuk dojki. Vlada je provodila screening program za rano otkrivanje karcinoma dojke, ali nemamo nikakvu povratnu informaciju, do kuda se došlo, kada se završava projekt i koliko žena se pregledalo,te kakvi su rezultati. Problem nastaje poslije mamografskih pregleda za osobe koje trebaju i ultrazvuk, jer samo jedan Dom zdravlja radi ultrazvuk. I ovdje je vrijeme čekanja bio problem s aspekta preventivne zdravstvene zaštite'', kazala je Boška Ćavar o inicijativi.
Vijećnica Duranović dodaje kako je jasno da naše zdravstvene ustanove nemaju dovoljno kadra ni opreme, te pita zar nije moguće angažirati nekog iz druge institucije/kantona i nabaviti mamograf ili sondu za ultrazvuk dojki, ma koliko to koštalo.
''Karcinom dojke je izlječiv ako se otkrije u ranoj fazi, pa ipak mnogo žena i danas umire od istoga i to samo zato što su zakasnile. Ako znamo da život nema cijenu, onda novi aparat ili angažman vanjskog suradnika nisu nipošto skupi'', dodala je.
Obiteljsko nasilje i panel diskusija
Iduća inicijativa na kojoj su vijećnice radile tiče se aktiviranja rada Radne skupine za prevenciju obiteljskog nasilja i organiziranje panel diskusije na temu obiteljskog nasilja.
''Trenutno se najviše bavimo problematikom obiteljskog nasilja. Obiteljsko nasilje je, nažalost, u porastu iako se o tome još uvijek nerado priča i društvo se ne želi uhvatiti u koštac s njim i stati u zaštitu žrtava. Ono što smo vidjele je da sustav ne funkcionira i da se zaštitne mjere gotovo i ne izriču što dodatno ohrabruje nasilnike. Upoznale smo pojedince kojima je zaista stalo i vjerujemo da ćemo uz njihovu podršku i pritisak na institucije postići iskorak'', kazala je vijećnica Šunjić.
Vijećnice su najavile i krajem mjeseca studenog panel diskusiju na ovu vrlo važnu temu.
''Inicijativa koju smo podnijele Gradskom vijeću na zadnjoj sjednici bila je adresirana na gradonačelnika i predsjednika vijeća, a odnosi se panel diskusije na temu porodičnog nasilja. Na počinjeno nasilje u porodici nekako presporo se aktiviraju nadležni, pritom žrtva biva višestruko traumatizirana, loptica unutar sistema se prebacuje s jednog na drugog, i dok se ne dođe do "rješenja", često prođe više mjeseci ili godina. Karika "provođenje mjera zaštite", najslabija je u lancu i najlakše puca. Tu gubimo žrtvu, jer prava zaštita izostaje, a žrtva se povlači i ne prijavljuje više ništa u strahu za svoj život ili živote bližnjih. Mislim da ovaj sistem može i mora bolje. Na nasilje se ne smije ostati ravnodušan jer onaj tko samo promatra, a ne reagira, jednako je kriv kao i počinilac. Gradonačelnik i predsjednik GV su prihvatili našu inicijativu i panel diskusija će se održati tijekom ovog mjeseca, bit ćete obaviješteni'', kazala je vijećnica Duranović.
Pomoć iz proračuna?
Vijećnica Baralija kaže, kako je vezano za ovu temu imala inicijativu koja se tiče proračuna.
''Imala sam inicijativu vezano za planiranje budžeta za iduću godinu. Prilikom izrade budžeta sam tražila da se predvidi pomoć i subvencije da se podrži žensko poduzetništvo, jer neovisna i slobodna žena mora biti financijski neovisna. Jedan od pet razloga je zašto žrtve često ne prijavljuju ili kada prijave odustanu od procesa ili se vrate nasilnicima je taj što nisu financijski samostalne. Budžet ćemo raditi u narednih mjesec dva, pa ćemo vidjeti da li su kolege shvatile važnost ove teme'', kazala je Baralija.
Dodaje kako puno toga nije u nadležnosti Grada i Gradskog vijeća, ali ima stvari koje se mogu napraviti, primjerice u razgovoru sa sigurnom kućom, odbili su ideju i da nadležni djeci, žena žrtava nasilja, plate vrtić kako bi oni bili na sigurnom mjestu a majke mogle ići na posao.
''Ne želimo reći, nije naša nadležnost. Cilj našeg djelovanja i svih sastanaka koje imamo je da se pronađu neki načini u kojima mi možemo pomoći'', dodala je Baralija.
Besplatna pravna pomoć i fotelja
Vijećnica Adela Gosto, pokrenula je inicijativu o stavljanju u funkciju Zavoda za besplatnu pravnu pomoć.
''Ovo mogu nazvati vapajem i pozivom nadležnim institucijama da poštuju Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji je 2013. usvojila Vlada HNK na osnovu čl. 39. Ustava Hercegovačko neretvanskog kantona, jer se ovim zakonom i njegovim članovima 3. i 39. garantira Zavod za besplatnu pravnu pomoć. Moja inicijativa i odlučnost da vratimo osnovna prava građanima je došla u suradnji s Udruženjem “Dignitet”. Osnivačice ovog Udruženja su me upoznale s činjenicom da je nakon usvajanja Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, Grad Mostar 2014. godine ustupio jedan od svojih poslovnih prostora ovom Zavodu, te da ga je UNDP opremio. Usvojeni su svi pravni akti. Ministarstvo pravde kroz svoj Budžet je izdvojilo sredstva za rad ovog Zavoda, koja je nastavio sve ove godine redovno izdvajati. Zvanično je “presječena crvena vrpca”! Raspisan je konkurs za mjesto direktora, međutim procedura nikada nije završena, jer se očito nisu mogli dogovoriti čiji direktor će biti na čelu zavoda'', kazala je vijećnica Gosto.
Već osam godina vrata Zavoda su zatvorena i već osam godina uskraćeno je velikom broju ljudi u potrebi njihovo pravo na besplatnu pravnu pomoć.
''Već 8 godina mi krši Zakon koji štiti i osigurava besplatnu pravnu pomoć žrtvama obiteljskog nasilja, socijalnim slučajevima, RVI, djeci bez roditeljskog staranja, članovima porodica šehida, licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost, duševno oboljelim, te mnogim drugim ugroženim skupinama našeg društva. Pitam se tko su ti ljudi kojima je stolica direktora bitnija od života najugroženijih skupina? Iako kao vijećnica GV, nemam ovlasti kada je u pitanju Županija, odlučila sam iskoristiti svoj glas i prostor koji mi nude mediji i onu govornicu u vijeću da ih prozovem i pozovem, i nastavit ću to raditi na razne načine, sve dok se ne vrate prava ovim ljudima'', kazala je Gosto.
Vijećnice su napravile kako kažu i nekoliko sastanaka s Udrugom Vedri osmijeh, predstavnicima Centra za socijalni rad i Sigurne kuće u želji da čuju njihovu aktualnu problematiku i vide gdje mogu pomoći. Također razgovarali su i sa predstavnikom Centra za mentalno zdravlje DZ Mostar, psihologom Markom Romićem, koji je uključen u rad sa svim tipovima ovisnosti, naročito onom o kocki i alkoholu.
