Znamo kako im dajemo glasove, ali ne znamo kako im dajemo novac

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tek krajem 2025. godine Bosna i Hercegovina mogla bi uspostaviti efikasan nadzor i transparentnost prikupljanja i trošenja financijskih sredstava političkih stranaka i financijskih izvještaja tijekom izbornih kampanja. Tada bi, prema onome što možemo vidjeti u Akcijskom planu za provedbu strategije za borbu protiv korupcije 2024. – 2028., trebao biti usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju političkih stranaka BiH. Godinu dana kasnije, kako se navodi u spomenutom planu, BiH bi trebala normativno urediti oblast organizacije političkih stranaka. Time bi stranke ove zemlje napokon trebale svojim glasačima, koji pune proračune, transparentno prikazati trošenje novca koji im se daje blagajni s raznih razina.

Ne postoji sustav

U izvješću Europske unije o napretku BiH navodi se kako ne postoji sustav za provjeru financiranja političkih stranaka niti financiranja izbornih kampanja. Sastavni je to dio borbe protiv korupcije a u izvješću se naglašava kako u toj borbi sve razine vlasti pokazuju znakove političke zarobljenosti te, između ostalog, da je za borbu protiv korupcije potrebna čvrsta politička opredijeljenost.

Aktualni Zakon o financiranju političkih stranaka, koji je usvojen 2012. godine, propisuje da se stranke mogu financirati iz proračuna BiH, entitetskih proračuna, kantonalnih te proračuna Brčko distrikta, ali i drugih jedinica lokalne uprave i samouprave.

No, političke stranke, koje dobivaju brdo novca iz raznih proračuna, nemaju nikakvu, pa ni najlabaviju, opredijeljenost da javnosti, odnosno onima koji ih biraju, predoče kako to troše novac i kako, narodski rečeno, muzu razne izvore financiranja.

Prema trenutno dostupnim podacima, BiH nije pokazala nikakav napredak po ovome pitanju. Preporuke GRECO-a, skupine država ujedinjenih u borbi protiv korupcije pri Vijeću Europe za praćenje borbe protiv korupcije sa sjedištem u Strasbourgu, BiH je u potpunosti zanemarila pa je ponovno upućen poziv državi da u potpunosti provede osam od devet preporuka na temu transparentnosti financiranja stranaka koje ostaju neriješene.

Provedena samo jedna preporuka

Navedeno je kako je proces reformi potrebno energično provoditi kako bi se dodatno povećala transparentnost političkog financiranja i uloga političkih stranaka kao temeljnog elementa demokratskog sustava.

Što se tiče transparentnosti financiranja stranaka samo je jedna preporuka provedena na zadovoljavajući način o pitanju objavljivanja podataka o financijama političkih stranaka i političkih subjekata koji sudjeluju na izborima. Osim toga, tražena su samo djelomična rješenja kao odgovor na nedostatke utvrđene u Izvještaju o evaluaciji.

Na primjer, političke stranke su bile obvezne voditi evidenciju o članarinama i dobrovoljnim prilozima te izdavati potvrde o tome, uključiti primanja od povezanih subjekata u financijske račune i uspostaviti mehanizme interne financijske kontrole. Naravno, stranke se ne obaziru previše na preporuke a politički sustav u BIH toliko je izmrcvaren, baš kao i glasači, da stranke ne osjećaju potrebu da budu transparentne, a građani niti ne pitaju kako se troši njihov novac.

Prema službenim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, prikupljenim od nadležnih organa i institucija na svim razinama, za financiranje političkih subjekata u 2023. godini planirana su sredstva u iznosu od 20,996,233.43 KM. Od planiranog iznosa isplaćeno je 96,65 posto, odnosno 20,293,347.55 KM. Iznos je to kojim bi se dalo riješiti puno stvari koje ostaju neriješene u ovoj zemlji pod izlikom da za njih nema novca.

Stranke se ne drže zakona

Drugi podaci kažu kako je od 2004. godine do 2022. na računima parlamentarnih političkih stranaka u BiH završilo je više od 335 milijuna maraka iz proračuna sa svih razina vlasti.

SIP je tada objavio kako Proračunska izdvajanja su od 2004. do 2008. godine konstantno rasla, od 2009. do 2012. je bilo oscilacija, a 2013. godine isplata je pala za oko 12 posto, da bi ponovo rasla do 2020. Izdvajanja iz proračuna političkim subjektima u 2021. godini bila su veća za 17,6 posto u odnosu na izdvajanja godinu ranije.

Kad je u pitanju kontrola trošenja našeg novca, tu je puno manjkavosti a kazne su, u odnosu na ono što stranke dobiju, male pa se mnogima isplati kršiti zakon. Prema izvješćima iz 2022. godine, a koji se odnose na 2019. godinu – što govori o debelom kaskanju - Središnje izborno povjerenstvo kaznilo je 51 političku stranku zbog ozbiljnog kršenja Zakona o financiranju. Utvrđeno je da se u 2019. godini zakona pridržavalo tek 11 posto kontroliranih političkih stranaka.

Iako je pri SIP-u postoji Služba za reviziju financiranja političkih stranaka, nije se učinilo previše da se njezino djelovanje osnaži jer nema dodatnih kadrovskih pojačanja ni dodatnog novca za obavljanje nadzornih funkcija koje se odnose kako na stranačko tako i na financiranje izbora. Također, ni suradnja i koordinacija između tog tijela, odnosno SIP-a, s poreznim tijelima i agencijama za provedbu zakona nije ojačana.

Od kud milijuni u kampanjama?

Pisalo se tada, a ništa se nije promijenilo, kako se novac dobiven iz proračuna godinama ne koristi za ono za šta je namijenjen te da stranke kriju velike donacije privatnih kompanija koje potom dobivaju zelena svjetla na javnim natječajima.

U Transparency Internationalu kažu kako iz onoga što stranke prijavljuju kroz financijske izvještaje ispada da ih gotovo nitko ne financira osim ovih prihoda koje dobiju iz proračuna i nekih sitnih prihoda od članarina.

''Međutim, stranke imaju problem da objasne otkud im milijunska sredstva koja troše na kampanju. Mi smo za prošli izborni ciklus radili monitoring oglašavanja stranaka na billboardima, u medijima, na Facebooku i troškove predizbornih skupova. Po tim podacima, osam najvećih stranaka prikrilo je najmanje 1,5 milijuna KM odnosno prikazalo manje troškove od onog iznosa koji smo mi utvrdili na samo četiri segmenta kampanje. Dakle, ako taj novac nije prikazan u izvještajima stranaka postoji sumnja da nije došao iz legalnih izvora financiranja'', kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala te naglašava kako je strankama zabranjeno primati donacije od poduzeća koja posluju s državom.

''Međutim, sve ukazuje na to da stranke državnim novcem sa svojim stvarnim financijerima, koje ne prikazuju, prebijaju račune kampanje. Dakle, jednostavno je nemoguće da većina velikih stranaka na vlasti nema ni jednu privatnu firmu u svom izvještaju da im je donirala novac. Ključni problem je što zbog lošeg zakonskog okvira i nedostatka kapaciteta SIP-a i drugih institucija mi nemamo zapravo nikakvu kontrolu tokova novca'', rekao je Traljić.

Javnosti nije jasno

Primjerice, u 2021. 10 od 15 najvećih stranaka u Bosni i Hercegovini nije prikazalo nijednu marku donacija privatnih firmi. SDA, SNSD, HDZ BiH, SDP i DF prikazali su samo male donacije što izaziva sumnju da se radi o prikrivanju donacija.

S druge strane, građanima, koji biraju one koje potom plaćaju, a koji se ne ponašaju odgovorno prema onima koji pune proračune, nije u potpunosti niti jasno kako financijski žive stranke, a čini se kako ih to previše i ne zanima. Građani čak ni službene automobile, u čijem je korištenju zabilježeno bezbroj nepravilnosti i nezakonitosti, ne doživljavaju kao nešto što su oni kupili onima u vlasti. Tako da je teško očekivati da se glasnije zapitaju kako se troši novac koji dobivaju stranke.
Traljić smatra da većina građana ne razumije način na koji se kod nas financiraju stranke.

''Vidjeli smo veliku podršku javnosti onim inicijativama da se strankama ukine ovaj novac iz proračuna. Nažalost, mislim da bi tim potezom napravili gore jer bi samo opoziciju ostavili bez novca a ove stranke na vlasti svoj milijun ili dva izvukle bi preko tendera i drugih javnih ugovora na ovaj ili onaj način kao što i sada rade. Iz tog razloga potrebno nam je sustavno rješenje, jer s ovom razinom korupcije tim potezom ne bi postigli ništa'', rekao je.

Zabrinutost samo izvana

U preporukama našoj zemlji ističe se kako je potrebno dodatno promovirati korištenje bankarskog sustava za doprinose političkim strankama, uvesti princip jedinstvenog računa kampanje, postići povećanu transparentnost računa i aktivnosti subjekata povezanih s političkim strankama, po pitanju kršenja pravila financiranja izbora, uvesti definirane i djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće sankcije u oblasti političkog financiranja za sva povezana kršenja i za sve uključene osobe.

Zvuči prekomplicirano i teško izvedivo onima koji godinama uživaju u kolaču proračuna i šlagu kojeg kupe iz prikrivenih donacija i koji u svojem političkom djelovanju samo znaju proizvoditi zastoje.

A zastoji, nažalost ne brinu one što zaokružuju trošače njihovog novca. Briga se za sada samo pokazuje u izvješćima u kojima stoji kako je korupcija ''široko rasprostranjena i dalje predstavlja razlog za zabrinutost''. Glasači, očito, imaju drugih briga, i sve dok je tako, stranke će nastaviti skrivati svoje džepove.