Analitičari upozoravajU: 'Brisanje' granica na Balkanu nije moguće bez sukoba

Tekst članka se nastavlja ispod banera

'Brisanje' granica na Balkanu radi stvaranja 'velikih' država nije moguće bez sukoba, upozoravaju analitičari, komentirajući nove nesuglasice između Beograda i Prištine i usporedbe Kosova s bh. entitetom Republika Srpska.

Srbijanski dužnosnici oštro su reagirali na izjavu kosovskog premijera Ramuša Haradinaja da je granica između Kosova i Albanije 'izbrisana na osnovu schengenskih principa'. Ministar obrane Srbije Aleksandar Vulin u tome vidi pokušaj stvaranja 'Velike Albanije' koja ''ne može biti stvorena bez sukoba na čitavom Balkanu, ne samo sa Srbijom“.

Srbijanska premijerka Ana Brnabić optužila je Prištinu da ugrožava regionalnu stabilnost koristeći priliku da uspoređuje Kosovo i bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku (RS). ''Očigledno su granice na stolu i sada imamo da za neke mogu da budu, a za Republiku Srpsku ne mogu'', kazala je Brnabić.

Očekivano, uslijedile su reakcije iz Sarajeva. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio je da „granice BiH nikako ne mogu biti dovedene u pitanje, neovisno o tome što se događa na granici između Albanije i Kosova“. Drugi član državnog predsjedništva Šefik Džaferović naglasio je da bilo kakav pokušaj narušavanja teritorijalnog integriteta ili prekrajanja granica neće dovesti u pitanje BiH, „ali bi mogao ugroziti mir i stabilnost cijele regije te označiti kraj Dejtonskog sporazuma, a time i entitetske unutrašnje strukture BiH".

Amerikanci „debelo umiješani"

Komentirajući za Deutsche Welle nove priče o brisanju i prekrajanju granica na Balkanu, dopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov podsjeća na tezu bivšeg britanskog diplomate i geopolitičara Timothyja Lessa da bez nacionalnih država – „Velike Srbije", „Velike Albanije" i „Velike Hrvatske" – neće biti mira na Balkanu te upozorava na pogubnost takvog scenarija koji, kako ističe, nije moguć bez novih sukoba.

''Kada je riječ o odnosima Albanije i Kosova, mislim da su tu Amerikanci debelo umiješani i da je od njih i potekla ta ideja o brisanju granice. Ukoliko bi se takva ideja stvarno realizirala, onda bi region bio u velikoj nevolji, jer tu ne bi bio kraj priče. Srbija bi odmah insistirala da se isti princip primijeni za RS, nakon čega bi i 'Herceg-Bosna' išla Hrvatskoj. Onda od BiH, ovakve kakvu danas imamo, ne bi ostao ni kamen na kamenu. Takvih teritorijalnih 'pretumbacija' nikada nije bilo na miran način, nego bi one obično uslijedile na mirovnim konferencijama nakon ratova", kaže Popov.

Nasilni proces promjena granica na Balkanu započet je devedesetih godina, a zaustavljen Dejtonskim sporazumom i formiranjem RS-a, podsjeća naš sugovornik. „Nastavak tog procesa moguć je samo u oružanoj varijanti, s tim što bi sukobi danas zahvatili mnogo veći prostor, uključujući teritorije Crne Gore, Makedonije i Grčke. To su balkanske ratne igre bez granica. Ratovi devedesetih godina prošlog stoljeća zaustavljeni su u granicama bivših jugoslavenskih republika. Novi sukobi radi ponovnog prekrajanja ili brisanja granica i stvaranja 'velikih' država na Balkanu, izazvali bi požar koji bi ovoga puta zahvatio mnogo veća područja", upozorava Popov.

Destabilizacija Balkana ugrožava EU

Popov vjeruje da postoje sile izvan Starog kontinenta koje destabilizacijom Balkana žele ugroziti Europsku uniju (EU). „Nepredvidivi američki predsjednik Donald Trump je već poduzeo niz koraka koji destabiliziraju EU, i to u trenutku kada je Europa veoma ranjiva, jer i unutar EU postoje velike proturječnosti. Bojim se da bi to moglo dovesti u pitanje i opstanak EU", kaže Aleksandar Popov.

Politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić smatra da je usporedba Kosova i Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske kao dijela BiH i Kosova, pokušaj srbijanskih lidera da svoje građane uvjere kako Srbija nije najveći teritorijalni gubitnik na Balkanu i kako se Beograd još uvijek nešto pita i izvan uže Srbije.

''S obzirom na daljnje europske procese koji neminovno slijede, takva politika bi se najviše mogla obiti o glavu upravo Beogradu. Osim toga, Srbija i za vrijeme vladavine Aleksandra Vučića inzistira na potpisivanju sporazuma o granici s BiH kojim je rijeka Drina definirana i priznata kao granica između dvije države ustanovljena i nakon raspada bivše Jugoslavije, i tu se priča završava'', ističe Terzić.

Lančana reakcija „piromanskog projekta"

Kritizira i kosovske mjere koje „nisu u funkciji jačanja stabilnosti u regiji“. „Priština se mora natjerati na poštivanje postojećih sporazuma, a vlastima u Beogradu, ponajprije premijerki Brnabić, bilo bi bolje da se fokusira na probleme u Vojvodini i Sandžaku kako se ne bi suočila s novim nevoljama koje ne bi bile dobre ni za Srbiju, ni za regiju, ali ni za Europu. Vrijeme podjela, huškanja, podmetanja, a posebno prijetnji novim ratovima i prekrajanjima granica mora i treba biti iza svih nas. Vrijeme je ujedinjenja Balkana kroz EU", kaže Terzić.

Promjene, odnosno „korekcije“ granica na Balkanu od kraja ratova devedesetih godina nisu imale podršku ni EU niti Sjedinjenih Američkih Država, mada neki kritičari tvrde da je Washington bio spreman podržati princip korekcije granica u okviru normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Većina članica EU, međutim, smatra da bi promjene granica na etničkom principu mogle izazvati nova nasilja. Eksperti tvrde da bi takve promjene granica bile „piromanski projekt" sa „nekontroliranom lančanom reakcijom".