Višegradska skupina
EU poslala negativan signal Zapadnom Balkanu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Premijeri zemalja članica Višegradske skupine (V4) na sastanku pred današnji summit zemalja prijatelja kohezije u Pragu upozorili su da su razočarani zato što je Europska unija poslala negativan signal Zapadnom Balkanu kada u listopadu nije dozvolila početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije o članstvu.
Oni su ocijenili da bi taj pogrešan signal moglo da ublaži ubrzanje pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom.
''Svi smo razočarani. Ali ako nismo počeli pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, važno je ubrzati pregovore sa zemljama s kojima smo pregovore otpočeli. Tu odluku možemo kompenzirati ili ublažiti tako što ćemo pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom ubaciti u ekstra veliku brzinu. Da ne bude problema sa daljnjim proširenjem'', kazao je na konferenciji za novinare nakon uvodnog sastanka premijera V4 mađarski premijer Viktor Orban.
Slovački premijer Peter Pellegrini je kao i češki premijer Andrej Babiš ili mađarski Viktor Orban izrazio razočaranje zbog toga što Sjeverna Makedonija i Albanija nisu ni sada dobile mogućnost otvoriti pregovore, a upozorio je da su one tri zemlje, stare članice EU, koje su se najviše borile protiv proširenja na Zapadni Balkan, ogadile građanima regije europsku integraciju, javlja Beta.
''Ozbiljno se plašim da li će građani tih zemalja još uvijek imati volje provoditi u svojim zemljama teške reforme koje iziskuje ulazak u EU ili će na kraju perspektivu vidjeti u suradnji s Rusijom, Turskom, Kinom ili arapskim zemljama. Bila je to suštinska velika greška jer ja mislim da je proširenje za EU investicija. Dobra investicija. Ne samo ekonomska, nego i u sigurnosti'', kazao je slovački premijer Pellegrini.
On je naglasio da će Slovačka i druge zemlje V4 uvek biti na strani zemalja Zapadnog Balkana i podržavat će ih i motivirati da čine sve za ulazak u europske strukture.
Premijeri Višegradske skupine u utorak u Pragu vijećaju u okviru Skupine prijatelja kohezije koja okuplja 17 zemalja, uglavnom iz Srednje i Južne Europe, s ciljem da koordiniraju napore da u novom višegodišnjem proračunu EU ostanu dovoljna sredstva za kohezione fondove i one dotacije koje pomažu da se izravnaju razlike u bogatstvu europskih regija.
