Brza reakcija
Europska unija pokreće pomorsku misiju u Crvenom moru
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Europska unija pokrenula je u ponedjeljak pomorsku misiju u Crvenom moru "kako bi obnovila i zaštitila slobodu plovidbe".
"Obrambena pomorska sigurnosna operacija", nazvana Eunavfor Aspides, dolazi nakon što su proiranski orijentirani militanti Huti počeli napadati međunarodne brodove u Crvenom moru u znak podrške palestinskoj militantnoj grupi Hamas u njenom ratu s Izraelom, piše Fena.
''Europska unija brzo reagira na potrebu da se obnovi pomorska sigurnost i sloboda plovidbe u visoko strateškom pomorskom koridoru'', objavio je u priopćenju visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.
''Unutar svog obrambenog mandata, operacija će osigurati pomorsku situacijsku svijest, pratiti plovila i zaštititi ih od mogućih napada na više domena na moru'', dodaje se u priopćenju.
U priopćenju nije precizirano koliko će plovila biti uključeno, a glasnogovornik EU nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Ali diplomate EU su ranije rekli Reutersu da će u početku uključiti tri broda pod komandom EU kao dio takozvane Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU (CSDP).
Pročitajte još
Evo što morate znati o krizi u Crvenom moru.
1. Tko su Hutiji i zašto napadaju brodove?
Hutiji su dio tzv. osovine otpora protiv Izraela, a naoružava ih Iran. Hutiji su upleteni u građanski rat u Jemenu koji je počeo u rujnu 2014. godine, odnosno kada su zauzeli glavni grad države Sanu i izveli državni udar. Otad se bore protiv interventnih snaga koje predvodi Saudijska Arabija.
Hutiji tvrde da su tijekom proteklih devet godina uspješno napali neka vrijedna energetska postrojenja u Saudijskoj Arabiji, no međunarodni promatrači kažu da su neke od tih tvrdnji nerealne te da ih je zapravo izveo Iran, zakleti neprijatelj Saudijske Arabije, pisao je ranije Jutarnji.
Ministarstvo obrane SAD-a reklo je u utorak da su Hutiji na 10 komercijalnih brodova koji su se našli u Crvenom moru ispalili oko 100 dronova i balističkih raketa. Hutiji su ih napali jer su navodno povezani s Izraelom.
2. Zašto je Crveno more toliko važno?
Procjenjuje se da između 12 i 15 posto svjetske trgovine prolazi kroz Crveno more, odnosno tjesnac Bab el-Mandeb koji ga spaja s Adenskim zaljevom u Arapskom moru, dijelu Indijskog oceana. Politico navodi da tih 12 do 15 svjetske trgovine predstavlja 30 posto globalnog kontejnerskog prometa. Uz to, tim se putem šalje i između sedam i 10 posto nafte i osam posto ukapljenog zemnog plina.
Budući da je tjesnac Bab el-Mandeb sada zatvoren, transport tih sirovina i robe bit će skuplji i trajat će duže. Primjerice, obilaženje Afrike putovanja će produžiti za dva tjedna.
3. Što Zapad radi po tom pitanju i tko se sve angažirao?
Američki, britanski i francuski ratni brodovi prošlog su vikenda oborili 15-tak dronova koje su Hutiji ispalili na Crveno more. SAD želi da Zapad Hutijima pruži još veći otpor te da to napravi pod kišobranom Kombiniranih pomorskih snaga (CMF), multinacionalnog pomorskog partnerstva koje je oformljeno kako bi se međunarodne vode zaštitile od ilegalnih aktivnosti nedržavnih aktera.
Još uvijek nije poznato hoće li komercijalni brodovi samo dobiti pratnju ili će se zajednički boriti protiv dronova ili balističkih raketa.
Velika Britanija objavila je u utorak da će u Crveno more poslati razarač "HMS Diamond". Italija će tamo 24. prosinca poslati fregatu "Virginio Fasan". Francuska još uvijek nije rekla hoće li ili neće sudjelovati u ovoj koordiniranoj akciji. Njezin je ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu u utorak rekao da je američka inicijativa interesantna jer omogućuje dijeljenje obavještajnih podataka. Španjolska je rekla da će se uključiti samo ako se u akciju uključe NATO ili EU.
Čini se da su ti međunarodni pomorski napori za obranu od napada na brodove u Crvenom moru obimniji nego što je prvotno najavljeno. Do sada je zapravo 19 država potpisalo Operation Prosperity Guardian, a ne samo početnih devet, no većina država ne želi s time izaći u javnost.
4. Tko neće sudjelovati?
Francuski ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu rekao je da bi u akciji trebala sudjelovati i Saudijska Arabija.
Washingtonski trust mozgova Fondacija za obranu demokracija rekao je da nekoliko saveznika Zapada na Bliskom istoku nije voljno sudjelovati. "Gdje su Egipat, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapske Emirati?", rekao je Bradley Bowman, više direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji. Bowman je upozorio da Iran preko Huta želi podijeliti Zapad i njegove saveznike na Bliskom istoku te povećati tenzije oko rata Izraela i Hamasa.
Kina ima pomorsku bazu u Džibutiju u kojoj se nalazi nešto njezinih ratnih brodova, međutim ona nije dio CMF-a.
5. Što Crveno more znači za svjetsku trgovinu?
Politico navodi da bi nestabilnost u Crvenom moru mogla dovesti do porasta cijena energenata, nafte i plina. "Očekuje se da će potražnja za pomorskim gorivom porasti za pet posto. Više cijene goriva, više cijene transporta i skuplje osiguranje dovest će do porasta cijena", rekao je analitičar Fotios Katsoulas. "Ima brodova koji su u Crvenom moru koji razmišljaju o povratku u Sredozemno more iako će ih to koštati pola milijuna dolara", dodao je Katsoulas.
Unatoč napadima Hutija, još uvijek ima brodova koji bez problema prolaze kroz Crveno more. Dakle, situacija još nije kritična, ali postoji strah da bi u slučaju daljnje eskalacije moglo doći do blokade Sueskog kanala.
6. Zašto je toliko teško boriti se protiv dronova?
Napadi Hutija velik su izazov za Zapad jer jeftine dronove uništavaju skupim raketama. Primjerice, Francuzi su njihove dronove marke Shahed koji su proizvedeni u Iranu rušili raketama Aster 15. Jedan dron Shahed košta 20 tisuća, a jedna raketa Aster 15 dođe više od milijun eura.
"Kada Shahed ubijete Asterom, zapravo je Shahed ubio Aster", rekao je general Thierry Burkhard, načelnik Glavnog stožera Obrambenih snaga Republike Francuske.
Međutim, ako Shahed pogodi neki komercijalni brod, onda će cijena biti znatno veća.
Politico navodi da je Zapad svjestan da su Hutiji stvarna prijetnja te da su opremljeni za dugotrajni sukob.
