Kakav će biti ishod?
Postoje tri načina na koje bi Izrael mogao reagirati na iranski napad
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Iranski raketni napad na Izrael u utorak mogao bi označiti kritičnu točku, ne samo u izraelskom gotovo jednogodišnjem ratu protiv Hamasa, Hezbollaha i drugih skupina koje podržava Iran, već i u strateškoj jednadžbi Bliskog istoka općenito.
Nakon toga, postoje scenariji - možda ne toliko vjerojatni, ali daleko od nevjerojatnih - koji riskiraju dovođenju svijeta bliže Trećem svjetskom ratu nego ikad prije.
Za razliku od prethodnog iranskog napada u travnju, ovaj put projektili nisu bili spori dronovi, već balistički projektili velike brzine, sposobni za masovno uništenje.
Prava je sreća što je zabilježena samo jedna žrtva - Palestinac na Zapadnoj obali. Uglavnom su svi bili u skloništima, a izraelska protuzračna obrana ponovno se pokazala kao najveći zaštitnik (osobito uz veliku pomoć SAD-a i nekih regionalnih saveznika).
Postoji osjećaj da je crvena linija prijeđena - da ovaj udar iz temelja mijenja stvari
Godinu dana nakon Hamasovog napada 7. listopada, s raketnim udarom koji je služio gotovo kao interpunkcija obljetnice, postoji osjećaj da je Izrael možda konačno izgubio strpljenje s takozvanim "vatrenim krugom" koji je Iran uspostavio oko sebe - uključujući Hezbollah, Hamas, Palestinski islamski džihad i Hutije. Odgovor Izraela na ovu najnoviju provokaciju - i reakcija svijeta na nju - mogao bi vrlo dobro redefinirati strateški poredak Bliskog istoka.
Pročitajte još
Pa kako bi, točno, Izrael mogao uzvratiti?
U biti, Izrael sada smatra neprihvatljivima prisutnost iranskih opunomoćenika na svojim granicama i širu upletenost Teherana u palestinski sukob. Posebno je štetna prisutnost Hezbollaha na njegovoj sjevernoj granici, povremeno ispaljivanje raketa, kopanje tunela i planiranje kopnenih invazija u stilu 7. listopada. Izrael je već ubio većinu vodstva Hezbollaha, uključujući njegovog vođu Hassana Nasrallaha, a ovaj je tjedan pokrenuo ograničenu kopnenu invaziju.
Izraelov cilj sada nije samo odbiti neposrednu prijetnju, već promijeniti stratešku jednadžbu u regiji neutraliziranjem čitavog iranskog projekta kaosa, kako to izraelci nazivaju.
Tri moguća pravca djelovanja
Odgovor pro forme: U ovom scenariju, Izrael bi odgovorio na iranski napad balističkim raketama, ali samo simbolično. Njegova kalkulacija pri odabiru ovog puta trebala bi uzeti u obzir činjenicu da nijedan Izraelac nije izgubio život u ovom napadu i da je Iran prethodno najavio napad Rusiji i SAD-u.
Ograničeni odgovor s niskim rizikom mogao bi zadovoljiti neke neposredne sigurnosne brige Izraela, ali ne bi učinio gotovo ništa da odvrati Iran ili poremeti njegove veće strateške ambicije. Ovo je put manjeg otpora, ali nije vjerojatno da će promijeniti status quo. Za Izrael to možda više neće biti dovoljno.
Taktički udar na Iran: Značajniji odgovor mogao bi uključivati izravnu vojnu akciju protiv iranske imovine, kao što su naftna postrojenja ili vojna postrojenja. To bi imalo za cilj nanijeti stvarnu štetu iranskoj infrastrukturi, prisiljavajući ga razmisli prije daljnjeg djelovanja.
Pročitajte još
Napad na naftno postrojenje, na primjer, mogao bi poremetiti iranske ekonomske linije i poslati jasnu poruku da Izrael neće tolerirati kontinuirane raketne napade. Cilj bi ovdje bio stvoriti dovoljno štete da Iran odvrati od buduće akcije, bez guranja regije u rat punog razmjera.
Strateška revizija ravnoteže snaga u regiji
Treća opcija daleko je ambicioznija i puna rizika, ali bi mogla preoblikovati Bliski istok. To bi uključivalo da Izrael na neki način potakne Zapad da izvrše pritisak na Iran, zahtijevajući ne samo prekid njegovih raketnih napada, već i potpuno ukidanje njegovog nuklearnog programa i prekid njegovog sponzoriranja posredničkih snaga diljem regije.
U ovom scenariju, Izrael - ili još bolje, iz njegove perspektive, SAD i drugi zapadni saveznici - mogli bi blokirati iranske luke, uništiti ključna naftna postrojenja, pa čak i upotrijebiti bombe za razbijanje bunkera da osakate iranske nuklearne sposobnosti. To također može uključivati pružanje značajne potpore iranskim oporbenim skupinama, dodatno destabilizirajući režim u Teheranu. Sveobuhvatni cilj bio bi ne samo obuzdati Iran, već dovesti do promjene režima ili barem potpunije neutralizirati njegove ambicije.
Pročitajte još
Vjerojatnost da se Izrael odluči za taj treći put može ovisiti o širem geopolitičkom stanju. Svaka agresivna akcija Izraela protiv Irana nosi rizike daleko izvan Bliskog istoka i mogla bi izazvati masovnu odmazdu Teherana.
Ovo je situacija gdje scenarij Trećeg svjetskog rata - koji zvuči kao hiperbola, ali nije - stupa na scenu.
Ako Iran odgovori snažno, SAD bi gotovo sigurno bio uvučen u sukob kako bi zaštitio Izrael. To bi moglo pokrenuti lančanu reakciju, pri čemu bi Rusija i Kina, koje obje imaju strateške odnose s Iranom, vidjele priliku da iskoriste kaos. Kina bi mogla iskoristiti smetnju kako bi konačno napravila dugo željeni potez prema Tajvanu, dok bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao iskoristiti priliku da proširi svoj rat u Ukrajini ili izvrši pritisak na susjedne zemlje.
Globalna ravnoteža snaga bila bi dovedena u nered, s potencijalno katastrofalnim posljedicama
Vjerojatno nećemo znati kako će se to odigrati do nakon predsjedničkih izbora u SAD-u. Izrael razumije da bilo kakva velika vojna akcija prije toga vjerojatno neće dobiti potporu administracije Joea Bidena, koja je stala iza kandidature potpredsjednice Kamale Harris.
Pročitajte još
Michigan i druge države sa značajnom muslimanskom populacijom mogle bi utjecati na izbore, a demokrati si ne mogu priuštiti odvlačenje tih glasača uvlačenjem u novi bliskoistočni sukob.
Ali kad završe izbori, politička računica se mijenja. Ako demokrati osiguraju svoju poziciju, Biden - ili bilo tko drugi nakon njega - imat će više slobode poduprijeti izraelske akcije protiv Irana. To čini postizborno razdoblje kritičnim prozorom za odlučno djelovanje Izraela.
Izrael je već rekao da će snažno odgovoriti na zadnji napad. Stupanj te sile mogao bi promijeniti ionako krhki svjetski poredak. A odluke donesene u nadolazećim mjesecima mogle bi ili stabilizirati Bliski istok ili ga gurnuti u veća previranja, s globalnim posljedicama koje bi mogle izmaći kontroli, piše Forward.
