Joseph Goebbels, hromi i neugledni moćnik u službi Adolfa Hitlera

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan, 29. listopada 1897. godine, u Rheydtu kod Düsseldorfa rođen je jedan od najbližih Hitlerovih suradnika, šef propagande Joseph Goebbels.

Njegova obitelj bila je katoličke vjeroispovijesti. Otac Fritz Goebbels je radio kao knjigovođa, a majka na farmi.

Paul Joseph Goebbels školovan je u gimnaziji, a 1916. je položio maturu, ispit za ulazak na sveučilište. U početku je trebao postati svećenik, no kako se sve više odvajao od katolicizma, krenuo je na studij filozofije i književnosti na sveučilištima u Bonnu, Würzburgu, Freiburgu i Heidelbergu, gdje je i 1916. doktorirao s doktorskom tezom o piscu Wilhelmu von Schützu.

Zanimljivo je da su obojica njegovih najutjecajnijih profesora, Friedrich Gundolf i njegov doktorski mentor Max Freiherr von Waldberg, bili Židovi.

Kao i većina kasnijih Reichovih moćnika, Goebbels je upoznao nacizam 1923. tijekom prosvjeda zbog francuske okupacije Ruhra. Nakon što su nacisti došli na vlast u siječnju 1933., Goebbels u ožujku postaje Ministar narodnog prosvjećenja i propagande u novonastalom Trećem Reichu.

Uz Heinricha Himmlera i Hermanna Göringa, bio je dio velikog trijumvirata, najmoćnijih ljudi Trećeg Reicha. Njegovi govori mržnje pripremili su tlo za holokaust, a on je možda najzaslužniji za građenje kulta ličnosti Adolfa Hitlera, čovjeka kojeg je fanatično obožavao i s kojim je otišao u smrt. 

Krvnik u rukavicama

Zloglasni nacistički ministar prosvjete i promidžbe već je na početku mandata organizirao je javna spaljivanja knjiga, što je bio znakovit početak nacističkog načina vladanja i njihovog poimanja kulture.

Hitlerov "krvnik u rukavicama" bio je među prvima koji su marketinške strategije uveli u sferu politike. Zadobio je punu kontrolu tiska, oblikujući javne predodžbe u skladu s nacističkom ideologijom. Uz to, bio je iznimno vješt u korištenju novih medija – radija i filma – u propagandne svrhe...

Neki psiholozi smatraju da je ovaj beskrupulozan, ambiciozan i inteligentan čovjek bio patološki narcisoidan. Gledano iz tog rakursa, mnoge njegove postupke moguće je objasniti kao kompenzaciju za neuglednu vanjštinu koju mu je podarila majčica priroda: visok tek 165 centimetara i šepav (kao posljedica osteomijelitisa, jedna noga bila mu je kraća od druge), tamnih očiju i kose, nije se uklapao u viziju arijevskog übermenscha.

Gonjen željom za dokazivanjem, uspio je doktorirati filozofiju na znamenitom Sveučilištu u Heidelbergu, najstarijem u Njemačkoj, a u nizu njegovih ljubavnica naročito su se isticale stasite plavojke.

I odabir životne partnerice bio je motiviran željom za dokazivanjem. Prije nego što se udala za Goebbelsu, Magda Ritschel bila je u braku s Güntherom Quandtom, jednim od najbogatijih ljudi u zemlji (obitelj Quandt i danas je vlasnik velikog udjela u BMW-u). 

Plavuša upitne vjernosti

Magda, aktivna članica nacističke stranke, u Ministarstvu narodnog prosvjećivanja i propagande zaposlila se preko obiteljskih veza. Isprva je bila tajnica Goebbelsova zamjenika, da bi s vremenom počela sređivati dokumente samog ministra Goebbelsa.

"Lijepa žena imena Quandt reorganizira moje privatne papire", zapisao u dnevnik Goebbels, ne krijući oduševljenje pet godina mlađom suradnicom koja je, kao inteligentna, visoka, ledena plavuša, predstavljala ideal nacističke žene.

Kad je, tijekom poslovnog putovanja u Weimar, prvi put spavao s njom, Gobbels je u svoj dnevnik upisao brojku 1. Pedantno poput knjigovođe, nastavio je evidentirati intimne odnose s Magdom, sve dok se nisu vjenčali.

Postojao je, međutim, jedan problem – Goebbelsu se činilo da ih je u braku troje. Magda je, naime, s vremenom postala dijelom Hitlerova kruga osoba od najvećeg povjerenja – čelnici NSDAP-a često su se sastajali u njenom stanu na Reichskanzlerplatzu, a o njoj se pričalo kao o "prvoj dami Trećeg Reicha".

U führeru je gledala božanstvo, a on je bio oduševljen njenom odanošću i elokvencijom. Čak i u Gebbelsovoj prisutnosti, Hitler je koketirao s Magdom, a on i njegova svita posjećivali su je i kada je njen muž bio odsutan.

"Bojim se da ne mogu biti sasvim siguran u Magdinu vjernost", napisao je Goebbels u dnevniku. 

Goebbelsove brojne afere

Iako je malo vjerojatno da su Hitler i Magda bili u seksualnoj vezi, nesumnjivo su bili vrlo bliski. Ono što se pak pouzdano zna jest da je Goebbels tijekom braka imao brojne afere, kojima kao da je pokušavao potvrditi svoj status alfa mužjaka.

Opijena moći i luksuznim životom, Magda je na njegove indiskrecije žmirila – sve dok se nije preko ušiju zaljubio u zanosnu češku glumicu Lídu Baarovu.

Kad je saznao da bi njegov ministar mogao biti upleten u neugodan skandal, Hitler je u kolovozu 1938. naredio Goebbelsu da smjesta prekine aferu. Magda mu je dugačkim pismom zahvalila na intervenciji. 

Posljednja životna postaja: kapsule s cijanidom

Neposredno pred slom nacističke Njemačke, Magda i Joseph su se, sa šestero djece, našli u Führerbunkeru u Berlinu. Shvativši da će njihov obožavani vođa počiniti samoubojstvo, fanatični par donosi odluku da će ga slijediti na tom putu.

"Bez nacionalsocijalizma, nema života ni meni ni mojoj djeci", rekla je Magda onima koji su je pokušavali odgovoriti od stravičnog nauma. Supružnici su djecu uspavali morfijem, nakon čega im je majka, uz pomoć Hitlerovog liječnika, jednom po jednom u ustima zdrobila smrtonosne kapsule s cijanidom.

Nakon što su ubili djecu, Goebbels i Magda izišli su iz bunkera te se i sami otrovali. Za svaki slučaj – po prethodnom dogovoru – u njih je pucao jedan časnik SS-a.

Vojnici su zapalili njihova tijela ali, zbog nedostatka goriva, ostaci nisu izgorjeli do kraja te su skriveni u plitkom krateru od granate pokraj bunkera.

Sovjeti su kasnije identificirali i ekshumirali tijela obitelji Goebbels, Adolfa Hitlera i Eve Braun te ih prenijeli u Magdeburg. Tek 1970. godine, ostaci su ponovno spaljeni i bačeni u rijeku Elbu. (Izvori: Povijest.hr i Wikipedia)