Španjolska ne želi Kosovo u novoj europskoj strategiji proširenja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Španjolska smatra da Kosovo ne bi trebalo biti obuhvaćeno novim europskim planom za ubrzanje proširenja Europske unije na zemlje zapadnog Balkana, koji će Europska komisija usvojiti idući tjedan, prenose europski mediji.

"Koncept 'WB6' ne uklapa se u dinamiku proširenja. Kosovo nije dio procesa proširenja i ima svoj posebni okvir", navodi španjolsko ministarstvo vanjskih poslova u neformalnom dokumentu poslanom Europskoj komisiji, koji je EUobserver dobio na uvid.

Termin WB6 odnosi se na šest zemalja zapadnog Balkana koje žele ući u EU - Albaniju, BiH, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Svima je obećana perspektiva punopravnog članstva u EU, no Kosovo ne može normalno napredovati jer ga Španjolska, Cipar, Grčka, Rumunjska i Slovačka ne priznaju kao suverenu zemlju, piše Hina.

Španjolska je istaknula svoje stajalište uoči objave nove strategije proširenja Europske komisije idući utorak (6. veljače).

Španjolsko ministarstvo smatra da bi Komisija trebala "jasno razlikovati proces proširenja" od šire europske "političke strategije" za regiju.

Upozorava također da "proširenje nije instrument za sprječavanje sukoba".

"U slučaju Balkana, taktička promišljanja ne bi smjela promijeniti političku logiku proširenja", smatra Madrid.

Nova Komisijina strategija proširenja trebala bi obuhvatiti svih šest zemalja jugoistočne Europe.

U nacrtu dokumenta, u koji je EUobserver imao uvid, spominje se mogućnost ulaska Srbije u EU do 2025. ako prvo normalizira odnose s Kosovom.

Komisija navodi da bi svih šest zemalja trebalo sudjelovati na europskim ministarskim sastancima i da bi trebale sudjelovati na summitu o proširenju u Bugarskoj u svibnju, neke su od ideja za ubrzanje njihove integracije.

Navodi također da je "vjerodostojna perspektiva proširenja" "ključni pokretač transformacije" u toj regiji koja ima "geostratešku" važnost.

Reakcija Madrida događa se u svjetlu krize u Kataloniji gdje su pobornici katalonske neovisnosti pokušali profitirati na potpori EU-a samoodređenju Kosovara.

S druge strane, Slovačka, koja također ne priznaje Kosovo, podržava Komisijin plan.

Komisijina strategija "ključni je alat za oblikovanje poboljšane politike proširenja za WB6", navodi slovačko ministarstvo vanjskih poslova u neformalnom dokumentu, koji je potpisalo još 11 drugih članica EU-a - Austrija, Češka, Estonija, Mađarska, Irska, Italija, Litva, Latvija, Malta, Poljska i Slovenija.

Španjolsko stajalište o Kosovu neće biti dočekano s odobravanjem u Prištini, ali drugih 12 država članica pozvalo je Europsku uniju da pošalje "smjele, pozitivne i konstruktivne političke poruke" koristeći "snažan politički jezik" kako bi "ohrabrila" zemlje zapadnog Balkana da ostanu na europskom putu.

Treći neformalni dokument o toj temi, od Finske i Švedske, naglašava važnost vladavine prava na zapadnom Balkanu.

Nordijski dokument, u koji je EUobserver također imao uvid, dolazi u svjetlu prijetnje Prištine da će bojkotirati poseban sud u Den Haagu za ratne zločine na Kosovu, koji financira EU, a zove se Relocirana specijalistička sudska institucija za Kosovo (KRSJI).

Bruxelles ne odobrava kosovsko stajalište o tome, no nordijske države ipak smatraju da nova politika EK treba obuhvaćati svih šest zemalja zapadnog Balkana.

EU je KRSJI osnovao kako bi se procesuiralo optužbe da su visoki pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) bili upleteni u prodaju organa srpskih zatvorenika tijekom rata na Kosovu 1998. i 1999. Sud je s radom počeo početkom 2017. i uskoro bi trebao objaviti prve optužnice.

To je jedno od triju spornih pitanja u odnosima Kosova i EU-a. Beograd i Priština dogovorili su 2015., uz posredovanje EU-a, uspostavu Zajednice srpskih općina na Kosovu, ali ona još nije zaživjela zbog bojazni da bi značila de facto podjelu Kosova. Kosovski premijer Ramush Haradinaj joj se protivi, a ne želi ratificirati niti sporazum o granici s Crnom Gorom iz 2015. smatrajući da bi Kosovo nepravedno izgubilo 8000 hektara zemljišta. EU je obećao da će ukinuti vize za Kosovare, ali kao uvjet za to postavlja provedbu ranijih dogovora i šire reforme, piše Hina.

Na tragu formulacije o "političkim porukama" iz dokumenta 12 država članica, Finska i Švedska također su upozorile na potrebu za "strateškom komunikacijom" EU-a na Kosovu i šire zbog ruske kampanje protuzapadnih "dezinformacija".

Glasnogovornik EK Margaritis Schinas rekao je u utorak da je normalno da europske vlade lobiraju uoči objave nove političke strategije.

Glasnogovornica Maja Kocijančič kazala je da španjolski neformalni dokument neće bitno utjecati na Komisijin dokument, ali i napomenula da Madrid i drugih 27 država članica mogu slobodno predlagati promjene strategije za zapadni Balkan nakon 6. veljače.

Nova politika "obuhvatit će cijelu regiju", kazala je.

"Pristižu doprinosi, ali to je dokument koji će usvojiti Europska komisija", kazala je.