Čuvajmo šume, jer one čuvaju nas

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina spada u red najšumovitijih država u regiji i cijeloj Europi, s obzirom na činjenicu da šume i šumska zemljišta pokrivaju oko 50% teritorije naše države. Bogatstvo ovim uvjetno obnovljivim resursom obavezuje nas i da se prema zelenom blagu odnosimo s velikom pažnjom i odgovornošću tako da šume koristimo održivo, vodeći računa o zadovoljenju potreba sadašnjih i generacija koje dolaze. Nažalost, svjedoci smo da to nerijetko nije slučaj, što može dovesti do katastrofalnih posljedica po šumske ekosisteme, a ujedno i život na Zemlji.

Šume predstavljaju najveće i najznačajnije ekološke fabrike, s nizom funkcija neophodnih za čovjeka i opstanak života na Zemlji, naročito u područjima gdje je očuvan prirodni sastav šuma, što je slučaj u Bosni i Hercegovini. To u velikoj mjeri podiže vrijednost ove prirodne blagodati.

Nelegalna sječa

Nelegalna sječa, prevođenje većih površina šumskih u građevinska zemljišta i sve učestaliji razorni šumski požari neki su od gorućih problema koji dovode do uništenja velikih površina šuma i šumskih zemljišta.

Kompleksno administrativno-političko uređenje Bosne i Hercegovine uvjetovalo je i kompleksnost u organizaciji sektora šumarstva. Zanimljivo je da na državnoj razini ne postoji niti resorno ministarstvo niti okvirni zakonski propis za gospodarenje šumama, koje je spušteno na entitete, odnosno kantone u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Situaciju usložnjava činjenica da na razini entiteta FBiH ne postoji Zakon o šumama FBiH, što je stanje koje traje od travnja 2009. godine, kada je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine Zakon o šumama FBiH iz 2002. godine stavio van snage.

Nije zakonski reguliran

Više od trinaest godina kasnije sektor šumarstva nije zakonski reguliran na nivou entiteta FBiH, što značajno otežava funkcioniranje ovog gospodarskog sektora. U međuvremenu su županijske skupštine usvojile zakone o šumama na razini županije, što nije učinjeno u HNŽ, gdje ne postoji niti kantonalni zakon o šumama, dok poslove gospodarenja šumama obavljaju čak tri poduzeća. Sve navedeno ukazuje na neophodnost konačnog usvajanja Zakona o šumama FBiH kojim bi bilo okončano neuređeno stanje kojem svjedočimo u pojedinim područjima.

Nakon niza usuglašavanja i različitih opstrukcija, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u srpnju 2017. godine utvrdila je i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt Zakona o šumama FBiH, nakon čega je isti usvojen, provedene su javne rasprave, te je kreiran konačni Prijedlog Zakona o šumama. Do dana današnjeg isti se nalazi u ladicama Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nakon što su pokušaji njegovog razmatranja propali zbog zahtjeva za skidanje ovog zakonskog rješenja s dnevnog reda. U lipnju tekuće godine novi saziv Vlade FBiH, Prijedlog Zakona o šumama FBiH povukao je iz parlamentarne procedure radi "dodatnih usuglašavanja".

Izazovi i prepreke

U konačnici imamo situaciju gdje za sektor šumarstva ne postoji temeljni zakonski propis na području pola države, što se hitno mora promijeniti.

O ovom i različitim drugim problemima koji prate šumarski sektor govorit ćemo na predstojećoj Stručnoj raspravi "Stanje u sektoru šumarstva Bosne i Hercegovine: Izazovi i prepreke" koja će biti održana 12. prosinca 2023. godine (utorak) u 12:00 sati na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Ovaj događaj, u organizaciji Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, okupit će praktično sve relevantne aktere sektora šumarstva i, iskreno se nadamo, doprinijeti što hitnijem konačnom usvajanju Zakona o šumama FBiH koji će biti pravedan i prihvatljiv za sve aktere u sektoru šumarstva. Događaj je podržan i od strane Saveza za šume Bosne i Hercegovine, neformalne grupe koja okuplja ekološka udruženja i neformalne grupe građana udružene s ciljem unaprjeđenja stanja u oblasti šumarstva i očuvanja šuma Bosne i Hercegovine.