Otkrivena nova vrsta
VI Konferencija Mreže za zaštitu prirode: Otkrića na Ozrenu u sjeni rastuće represije
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nova, dosad nepoznata vrsta pauka pronađena u pećinskom kompleksu Mokra Megara dobit će znanstveno ime po planini Ozren, čime se ovo područje trajno upisuje u svjetsku znanstvenu baštinu.
Nalazi istraživanja šišmiša
Nakon Maglajskog golemaša, koji također obitava na ovom lokalitetu, spektakularno otkriće još jedne nendemske vrste na Ozrenu dodatno potvrđuje izuzetnu prirodnu vrijednost ovog područja.
Ovo je samo jedan od brojnih značajnih rezultata istraživanja biološke raznolikosti provedenih u proteklih godinu dana, a koji će biti predstavljeni na VI. Konferenciji Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini.
Pročitajte još
Pored Ozrenskog pauka, na Konferenciji, koja će se održati 8. i 9. studenog 2024. godine u Doboju, bit će prezentirani i drugi značajni nalazi istraživanja šišmiša, ptica, vodozemaca, gmizavaca, insekata kao i biljaka, gljiva, mahovina i algi.
Provedena istraživanja biološke raznolikosti Ozrena govore u prilog zaštiti ove planine, koja je prema Prostornom planu Republike Srpske predviđena za status nacionalnog parka.
S druge strane entitetske linije, u Federaciji BiH, pećinski kompleks Mokra Megara je već ušao u proceduru proglašenja zaštićenog područja.
Vrh Gostilj trenutno je jedini zaštićeni dio planine Ozren, proglašen 2021. godine kao zaštićeno stanište trave ive.
Ozbiljni izazovi
Tradicionalno branje ove ljekovite biljke na Ozrenu, koje se održava svakog rujna, 2018. godine uvršteno je na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa, čime je dobilo međunarodno priznanje za svoj kulturni i ekološki značaj.
Unatoč bogatstvu prirodnih i kulturnih vrijednosti, Ozren se suočava s ozbiljnim izazovima zbog planiranih geoloških istraživanja usmjerenih na eksploataciju nikla i kobalta.
Lokalno stanovništvo strahuje da bi rudarske aktivnosti mogle nepovratno narušiti životnu sredinu, uključujući kvalitetu voda kojima ova planina obiluje.
Stoga su na Konferencije planirana i dva panela koji će pružiti dublji uvid u znanstvene i građanske perspektive upravljanja prirodnim resursima, kako na Ozrenu tako i regiji.
Stručni panel će uključiti ugledne znanstvenike, poput prof. dr. Ljiljane Tomović s Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr. Ivana Dragičevića, s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. Dalibora Balliana sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Na konferenciji će govoriti i građani, predstavnici organizacija civilnog društva, koji trpe sve veće pritiske zbog djelovanja kompanija uključenih u istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina.
Najveći izazov
Svjedočanstva o otkazima, medijskom linču, lažnim optužbama, pokušajima podmićivanja kao i posljednja policijska saslušanja članova udruženja s Ozrena ukazuju na rastuću represiju i ozbiljna kršenja osnovnih građanskih prava.
Dodatni pritisak dolazi i iz ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta, koji je u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a naglasio da bi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini mogle negativno utjecati na strane investicije, čime je jasno stavio ekonomske interese rudarskih kompanija ispred prava građana.
Sve ovo ukazuje da se priroda i društvo, kako u oba entiteta u BiH, tako i u široj regiji, suočavaju s vjerojatno najvećim izazovom od rata do danas.
Upravo zato, konferencija koju organiziraju Udruženje građana Fojničani i Mreža za zaštitu prirode u BiH dobiva poseban značaj.
