Proizvodnja 'zelenog' vodika trošit će trećinu struje 2050.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prirodni plin bit će dominantno fosilno gorivo u 2050. godini, a gotovo trećina struje trošit će se na proizvodnju 'zelenog vodika', prognizirala je u utorak Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA).

Potrošnja fosilnih goriva trebala bi se do sredine stoljeća smanjiti više od 75 posto, a nafte i plina još i prije, upozorila je IRENA, skicirajući uvjete za ograničenje rasta temperature na Zemlji na 1,5 stupnjeva Celzija, prema Pariškom klimatskom sporazumu.

Korištenje prirodnog plina moralo bi dosegnuti vrhunac 2025. godine, iako će sredinom stoljeća upravo plin biti dominantno fosilno gorivo, dodaje IEA u godišnjem izvješću.
Kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora morali bi se pak više nego udeseterostručiti do 2050., uz 30-struko povećanje elektrifikacije prometa, izračunala je agencija.

Predviđaju dramatičan rast proizvodnje i potrošnje 'zelenog' vodika, goriva bez ugljika dobivenog elektrolizom u kojoj se koristi struja dobivena iz energije vjetra i Sunca.

Do 2050. godine 30 posto struje trošit će se na proizvodnju 'zelenog' vodika, te vodika i njegovih derivata, poput e-amonijaka i e-metanola, navodi se u izvješću.

Da bi se to postiglo, globalni kapaciteti elektrolizatora trebali bi poskočiti sa sadašnjih 0,3 na gotovo 5.000 gigavata, ističu.

Vlade još imaju priliku iskoristiti ogromne pakete poticaja postpandemijskog oporavka, koji su do sada uglavnom favorizirali fosilna goriva, i ubrzati energetsku tranziciju, upozorava agencija.

Velika gospodarstva najavila su pakete ekonomskih poticaja koje će u "ugljično relevantne sektore" poput poljoprivrede, industrije, zbrinjavanja otpada, energetike i transporta izravno ubrizgati 4.600 milijardi dolara.

Manje od 1.800 milijardi dolara predviđeno je za zelena ulaganja, upozorava IRENA.

Ta bi pak ulaganja do sredine stoljeća trebala poskočiti gotovo za trećinu, na 131 tisuću milijardi dolara, da bi se ostvarili zacrtani klimatski ciljevi, izračunala je agencija.

To u prosjeku znači nekih 4.400 milijardi dolara ulaganja godišnje, pojasnili su, javlja Hina.

"Jaz između naše sadašnje pozicije i one na kojoj bismo trebali biti ne smanjuje se već se produbljuje", rekao je Francesco La Camera, glavni direktor organizacije sa sjedištem u Abu Dhabiju s više od 160 država članica.

"Da bismo napravili značajan zaokret, moramo drastično ubrzati energetsku tranziciju", naglasio je Camera.

Ulaganja u zelenu energiju donijela bi ogromnu korist društvu i ekonomiji jer će kreirati gotovo tri puta više radnih mjesta po potrošenih milijun dolara nego fosilna goriva, naglasili su.