Kasnija sadnja neće naškoditi prinosu i plasmanu poljoprivrednih proizvoda

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je prohladno i kišovito vrijeme odgodilo sadnju poljoprivrednih kultura u Hercegovini, kasnija sadnja neće naškoditi prinosu i plasmanu proizvoda te samim proizvođačima. To je u emisiji Gospodarska slika na Radiju Posušje potvrdio Luka Vranješ, ravnatelj Zavoda za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke.

''Većina proizvođača sadnju je izvršila između kapi kiše, što im je omogućilo pogodno tlo na njihovim oranicama. Uglavnom se radi o crvenicama i bijelim pjeskuljama koje se lako prosušju i samim time omogućuju kvalitetnu sadnju“'' istaknuo je Vranješ.

Posao sadnje krumpira privodi se kraju

Kako se krumpir, poglavito u mediteranskim dijelovima Hercegovine, sadi od kraja siječnja do polovice travnja, hercegovački poljoprivrednici posljednjih dana posao sadnje krumpira privode kraju. Prije same proizvodnje ove kulture koja je uvelike bitna u ishrani ovdašnjeg stanovništva, ističu iz Zavoda za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke, potrebno je načiniti određene agrotehničke mjere.

''Najprije je potrebno kultivirati zemljište do dubine 10-15 cm. Prije same proizvodnje dobro bi bilo napraviti ishranu zemljišta, odnosno osnovnu gnojidbu krumpira. U prvom redu, valjalo bi koristiti mineralna gnojiva u omjeru 15-15-15, ali i zemljišne insekticide protiv štetnih insekata kao što su klisnjaci i žičnjaci'', pojašnjava Ivica Ćutuk, stručni suradnik za biljnu proizvodnju u spomenutom zavodu.

''Nakon toga potrebno je pristupiti zaogrtanju krumpira. Do faze nicanja krumpira potrebno je napraviti zaštitu herbicidom od širokolisnih i travnih korova'', dodao je Ćutuk.

Iz Zavoda za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke poručuju kako, ako se na vrijeme poduzmu sve agrotehničke mjere, glede ove proizvodnje i samoga prinosa ne bi trebalo biti velikih problema. Izniman problem može napraviti kasni mraz koji je jedina nepogoda koja može katastrofalno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju.

Vrše se stalne analize u cilju zaštite i podizanja kvalitete

Kada je riječ o samo kvaliteti proizvoda hercegovačkih poljoprivrednika, Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke u suradnji s Federalnim agromediteranskim zavodom u Mostaru i lokalnim zajednicama vrši stalne analize proizvoda u koji uključuju i same proizvođače.

''Zbog karantenskih štetnika i biljnih bolesti po ovu kulturu, najčešće analize radimo na krumpiru. U posljednjim godinama uveli smo praksu održavanja sastanaka s poljoprivrednim proizvođačima u našoj županiji s ciljem evidencije proizvodnje u fitoregistre koja podrazumijeva zakonsku proceduru. Dakle, sukladno svim zakonskim propisima provodimo nadzor proizvodnje krumpira'', istaknuo je Vranješ.

Hercegovački poljoprivrednici posljednjih godina vode veliku bitku kako bi se njihov mladi krumpir našao na europskim i svjetskim tržištima.

''Taj proizvod, mladi krumpir, poglavito iz naših južnih krajeva zadovoljava sve kriterije za izvoz u Europsku uniju. Hercegovački mladi krumpir je proizvod s kojim gledajući njegovu kvalitetu možemo ravnopravno konkurirati, kako na domaćem, tako i na poznatim svjetskim tržištima'', smatra ravnatelj ovoga županijskog zavoda.

Ekspanzija vinogradarstva i maslinarstva

Iz Zavoda za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke ovih su dana upućivani savjeti za poljoprivrednike, vinogradare i maslinare kako bi se pružila adekvatna zaštita i pomoć u praćenju biljnih bolesti i štetnika.

''Cilj je pružiti adekvatne preporuke za pojedine poljoprivredne proizvodnje u ovoj vegetacijskoj sezoni. To nam je već uhodana praksa i sustav suradnje koji iz godine u godinu nadograđujemo i poboljšavamo'', ističu ravnatelj Vranješ.

Uz tradicionalnu proizvodnju ranoga voća i povrća, vinogradarstva te duhana, koji dominiraju po broju površina zasađenih ovim kulturama, a posljednjih godina i smilja, postavljeni su temelji ozbiljnog maslinarstva u Hercegovini.

''Vidljiva je ekspanzija vinogradarstva i maslinarstva. Imamo 350-400 hektara površine zasađene vinovom lozom. Proizvodnja maslina je intenzivirana zahvaljujući kapitalnim ulaganjima za podizanje višegodišnjih nasada i trenutačno imamo oko 100 hektara zasađene površine. Ljudi dobivaju sve više saznanja o ovoj kulturi, tako da postoje veliki potencijali i mogućnosti za daljnju sadnju i razvoj iste'', zaključio je Vranješ.