Bijeli kruh u Parlamentu
Dok jednima kasne plaće, drugi ih primaju ne radeći ništa
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Zahtjev da godinu dana nakon isteka mandata primaju plaću dok sjede u kući, već je podnijelo 17 federalnih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.
SDA i HDZ
Prema podacima koje je Avaz dobio u Parlamentu FBiH, najviše takvih zastuonika je iz HDZ-a BiH i SDA.
Zahtjeve su podnijeli Oliver Radoš, Radoslav Luburić, Marin Barbarić, Blaž Župarić, Boris Barun, Darijana Katić i Jozo Bagarić iz HDZ-a BiH. Iz SDA je riječ o Rasimu Omeroviću, Emini Kahriman, Dževadu Agiću i Almiri Ćosić-Avdić. Bijeli kruh žele i Zdravko Kuzman (HDZ 1990), Amra Haračić i Jasmin Kadić, koji su ove godine prešli iz DF-a u SDP, Midhat Karović (DF), Slavica Josipović (HNS) te Alma Arnaut (BPS).
No, u Parlamentu FBiH kažu da je ovo tek početak te očekuju još više zahtjeva nakon konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma, o kojoj se još ne govori.
''O zahtjevima će odlučivati nova Administrativna komisija'', dodaju u Parlamentu.
Kada je riječ o izaslanicima Doma naroda, za sada nitko nije zatražio naknadu plaće po isteku funkcije, jer je, kako su pojasnili u ovom domu, rano za to.
Propisano je da plaću po isteku mandata primaju godinu dana, ili dok se ne zaposle ili odu u mirovinu. U ovom slučaju riječ je o oko 3.000 KM, pa bi po osnovu „bijelog kruha“ jedan zastupnik za godinu nerada inkasirao 36.000 KM.
Nisu zaslužili
S druge strane, mnogi radnici godinama sanjaju isplatu svojih zarađenih plaća, daleko nižih od parlamentarnih. Jedan od njih je Jasmin Arifić, bivši radnik „Hidrogradnje“.
''Meni se duguju 34 plaće. Posljednju sam dobio 2014. godine. Plaća mi je u prosjeku bila 450 KM. Ali, ne bih imao obraza da primam nešto što ne zarađujem'', prokomentirao je Arifić.
Nema volje za izmjenama Zakona
Privilegiju da sjede u kući i na teret proračuna primaju plaću zapravo i imaju samo parlamentarci i ministri, što im je omogućio Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH.
Nasir Beganović, šef Kluba poslanika SBB-a, podsjetio je da su još 2015. godine predložili izmjene zakona kojim se ukida „bijeli kruh“ i koje bi značile milijune KM ušteda.
''Žao mi je što nije bilo dovoljno političke volje, prvenstveno SDA i HDZ-a BiH, da izmjene zakona budu usvojene. One nikad nisu stavljene na dnevni red'', rekao je jučer Beganović.