Pruga visi u zraku
Gospodarstvo izgubilo desetine milijuna KM, ugrožene su tisuće radnih mjesta
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Zbog pada pruge u Komadinovom vrelu, u Donjoj Jablanici, koja je urušena zbog klizišta u katastrofalnim poplavama prije mjesec dana, gospodarstvo u Federaciji BiH izgubilo je desetine milijuna KM, a ugrožene su tisuće radnih mjesta.
I poduzeće "Željeznice FBiH" izgubilo je veliki novac koji se mjeri milijunima konvertibilnih maraka.
Žila kucavica
Podsjetimo, u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Jablanicu početkom listopada, oborinske vode su pokrenule ogromno klizište koje je u uništilo nekoliko propusta te je pruga u dužini od 200 metara ostala visjeti u zraku.
Naime, ovaj dio željezničke pruge kojim su povezani Sarajevo, Hercegovina i luka Ploče je žila kucavica za izvoz i uvoz te je ona vrlo značajna i za transport ljudi.
Iz "Željeznica FBiH" ranije su priopćili da je zbog obustave prometa na spomenutoj pruzi dnevni gubitak poduzeća 280.000 KM.
Jednostavnom računicom možemo vidjeti da su do današnjeg dana zbog pada na ovom dijelu pruge samo "Željeznice FBiH" izgubile najmanje 12.880.000 KM.
Kako pišu sarajevski mediji, Almin Suljić, direktor "Global Ispat Koksne industrije Lukavac" (GIKIL), kompanije koja zapošljava oko 1.000 radnika, zbog ovog problema podnio je ostavku.
Inače, u ovoj kompaniji su veliki problemi u poslovanju nastali zbog oštećenja pruge, kojim je stizala roba od luke Ploče do Lukavca.
"Posljedice su katastrofalne"
Nermin Nikšić, premijer FBiH, izjavio je prije nekoliko dana da će Vlada preuzeti inicijativu da se riješi ovaj problem.
"Zbog toga će to presjeći Vlada na sljedećoj sjednici, bez obzira na to tko je odgovoran. Cijeli je niz odgovornih i o tome ću govoriti na sjednici Vlade", naveo je Nikšić.
Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Gospodarske komore Federacije BiH, ukazuje s kojim se nedaćama gospodarstvo suočava zbog ovog problema.
Pročitajte još
"Posljedice nemogućnosti transporta ovim putem se ne mogu mjeriti. Vrlo je teško izmjeriti u brojkama koliko gospodarstvo gubi dnevno te koliko dugoročno gubi. Imali smo sastanke u "Željeznicama FBiH", pa u Vladi Federacije BiH. U pojedinim kompanijama će doći do dramatične situacije, čak možda i do zaustavljanja pogona. GIKIL ide ka tome. Ako oni zaustave svoje pogone, nema koksa za 'ArcelorrMittal' u Zenici i tako dalje. Da ne govorim o tome kakve su ovo posljedice za kompanije koje izvoze tim putem. Posljedice su katastrofalne. Ako se ovo nastavi, nema potrebe da željeznice uopće postoje, jer one žive najvećim dijelom od transporta robe. Najveći ugovori su 'ArcelorMittala', GIKIL-a, 'Elektroprivrede BiH' i tako dalje. 'Željeznice RS' su također u problemu. Kompanije su ljute, u bezizlaznoj su situaciji. Ono što je najbitnije, mi još ne znamo kada počinje sanacija pruge, a mjesec i po dana je prošlo", naglasio je Jašarspahić.
Prva dva preduvjeta
Prema njegovim riječima, na Internetu se može vidjeti za koliko se ovo može sanirati te kojom su se brzinom 1948. godine rukama, krampovima i lopatama ovakvi problemi rješavali i gradili tuneli i mostovi.
"Ne mogu da shvatim da se ovo događa u našoj zemlji. Gospodarstvo je mnogo izgubilo. Kakvu poruku šaljete potencijalnom investitoru koji traži prostor da premjesti svoj proizvodni kapacitet kod nas? Prva dva preduvjeta su prometna konekcija i energetska stabilnost. Ako toga nema, ne želi da investira", zaključio je Jašarspahić za "Nezavisne novine".
Ekonomist Igor Gavran smatra da su zbog ovoga gubici gospodarstva sigurno multimilijunski te su tisuće radnika ugrožene.
"Gubici željeznice, iako veliki, manji su problem, jer je očito da oni Vladu nikada nisu naročito brinuli, pošto se redovno gomilaju, kao i porezni i drugi dugovi, a jednako redovno se imenuju i održavaju na funkcijama politički podobni i nesposobni kadrovi da ih tako neuspješno vode. Pa, tako barem radnici željeznica nisu jednako ugroženi, kao ovi u ostatku privrede. Neke tvrtke pokušavaju naći alternativne pravce osiguravanja i plasmana robe željeznicom prema sjeveru ili drumskim transportom, ali to je preskupo i dugoročno neodrživo, a često i sasvim nemoguće", istaknuo je Gavran.
