Ptice na žici

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Radnja se odvija u nekoj ugnjetavanoj i žilavoj zemlji: u Poljskoj, Irskoj, Republici Veneciji, u nekoj od južnoameričkih ili balkanskih zemalja...

Jorge Luis Borges, Vrt sa stazama koje se račvaju

Kao ptica na žici

Kao pijanac u ponoćnom zboru

Pokušavao sam na svoj način biti slobodan

Kao crv na udici

Kao vitez iz neke staromodne knjige...

Leonard Cohen, Bird on the Wire

Borgesov citat s početka teksta pomalo je specifičan: to je jedini citat u cjelokupnu Borgesovu djelu, barem koliko je meni poznato, u kojem se spominje Balkan. Imaginirana zemlja u kojoj se odvija radnja Borgesove priče, u kojoj vladaju kaos, korupcija i nasilje, poticani izvana, od kolonijalnih velesila, neodoljivo podsjeća na današnju Bosnu i Hercegovinu.

U međuvremenu su naši vlastodršci još jednom izišli pred nimalo strogu europsku učiteljicu bez domaće zadaće, koju ili nisu napisali ili ju je popapala maca. U ovom, najnovijem slučaju, sve je manje, više jasno: zadaću je popapla SDA-ova maca.

Lista projekata

Riječ je o takozvanoj Reformskoj agendi, planu političkih i ekonomskih reformi koje Bosna i Hercegovina mora provesti do 2027. godine na putu u članstvo u Europsku uniju. Agenda sadrži i listu projekata koji će se financirati iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Ukupni budžet ovog projekta iznosi šest milijardi eura, od kojih je jedna milijarda namijenjena Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je u Agendi navela projekte iz oblasti infrastrukture, energije i digitalizacije. Među njima je dvanaest projekata iz oblasti transporta, kao što su izgradnja pola milijarde eura vrijednog tunela Prenj, na jugu BiH, izgradnja pojedinih dionica autoputa na koridoru Vc, izgradnja banjolučke obilaznice, kao i rekonstrukcija željezničke infrastrukture. Tu je, zatim, 21 projekt iz energetskog sektora: tranzicija na obnovljive izvore energije, proširenje elektrodistribucijske mreže, izgradnja južne plinske interkonekcije, te revitalizacija hidroelektrana Jajce, Trebinje i Salakovac.

Nacrt Reformske agende ima 113 točaka, od kojih je 110 usuglašeno. Neusuglašene točke odnose se na imenovanje suca Ustavnog suda BiH iz Republike Srpske, provođenje svih odluka ovog suda na teritoriji cijele zemlje i usuglašavanje mehanizma veta entitetskih vlasti na odluke Konkurencijskog vijeća BiH i Vijeća za državnu pomoć BiH.

Da bi poslali Agendu na odobrenje Europskoj komisiji, bila je neophodna suglasnost svih razina vlasti u BiH. Zapelo je u županijama u kojima je na vlasti Izetbegovićeva SDA, Unsko-sanskoj, Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj i Srednjobosanskoj, čime je u vjetar bačeno 70 milijuna eura, koliko je iznosila prva tranša namijenjena Bosni i Hercegovini.

Otišao voz

Zanimljive su reakcije međunarodne zajednice, koja je reagirala mlako i nezainteresirano, što se sigurno ne bi dogodilo da je Agendu minirao Milorad Dodik i njegov SNSD. Stječe se dojam, pogotovo iz reakcije američkog veleposlanstva, kao da je SDA učinila uslugu međunarodnoj zajednici.

Edin Forto, ministar u Vijeću ministara, umjesto vlastite prodaje američku pamet. "Naš voz je jučer otišao", poručio je skretničar iz Trojke Edin Forto, citirajući poruku iz američkog veleposlanstva, iako iz Europske unije, iz čijeg novčanika se i dijeli novac, poručuju kako nije još sve izgubljeno, i da postoji mogućnost da BiH na jesen dobije prvu tranšu od sedam posto planiranih sredstava. "Potičemo domaće vlasti da bez odlaganja dostave Agendu, kako ne bi u potpunosti propustili ovu priliku. Komisija nastavlja pružati podršku nadležnima u završetku ovog posla", navedeno je iz Europske komisije za Radio Slobodna Europa.

"Europska unija je pred političke lidere stavila Reformsku agendu, a njeno odobravanje sedmicama je blokirao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je odbio prihvatiti dvije tačke u planu od 100 tačaka, uključujući zahtjev da RS imenuje suce u Ustavni sud BiH i poštuje i odluke Suda. Naše razumijevanje je da EU nije umanjila svoje zahtjeve za Reformsku agendu i da gospodin Dodik i dalje odbija pristati na posljednje dvije tačke", stoji u poslanici domorocima iz američkog veleposlanstva.

Mlako na SDA

Doduše, mlako su se osvrnuli i na političare iz SDA: "Bez obzira na to, odluka Stranke demokratske akcije da iskoristi priliku za političko razmetanje, umjesto da radi s drugim pro-bh. strankama na osiguravanju odobrenja za posljednje dvije preostale tačke, bila je nekorisna i neodgovorna. Takvo ponašanje ne doprinosi izgradnji konsenzusa i postizanju kompromisa potrebnih za napredak na evropskom putu."

Američko veleposlanstvo nastavlja sa svojom starom praksom mlaćenja gloginja tuđom onom stvari, što je očekivano, gdje je za sve kriv Milorad Dodik koji je, izgleda, iz njihove perspektive "crv na udici" iz besmrtne pjesme Leonarda Cohena "Bird on the Wire" kojim već više od petnaest godina mašu pred očima bošnjačkih političkih somova.

Milorad Dodik u svom priopćenju navodi kako nema nikakve logike "da se američki veleposlanik u BiH Michael Murphy bavi europskim integracijama BiH i Planom rasta". "Ili se EU preselila na američki kontinent ili su SAD danas postale članica EU? Ako se to nije dogodilo, ne vidim nikakvu logiku da se Murphy bavi europskim integracijama BiH i Planom rasta", naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži X. Dodik je, kao i mnogo puta dosada, ovaj put u pravu. Što američko veleposlanstvo ima s tuđim, europskim novcem?

Crv na udici

Međutim, čudi, odnosno ne čudi s obzirom na dosadašnju praksu, reakcija iz Europske unije u kojoj se niti na jednom mjestu ne spominje krivac za neusvajanje Agende, dok se i s tog mjesta u ranijim slučajevima za sve loše u BiH optuživao Milorad Dodik, i kada treba i kada ne treba.

Politiku Europske unije, pogotovo njezin vazalski odnos prema američkoj politici, kakav prevladava i u Bosni i Hercegovini, na najbolji način je nedavno opisao Viktor Orban u Baile Tusnadu, većinskom mađarskom gradu u središnjoj Rumunjskoj: "Europa je odustala od obrane vlastitih interesa. Sve što Europa danas radi je bezuvjetno slijeđenje prodemokratske vanjske politike SAD-a, čak i po cijenu samouništenja."

Slično bi se moglo reći i za bošnjačku političku elitu, koja bespogovorno, zagledana u  Murphyjeva "crva na udici", provodi politiku američkog veleposlanstva "čak i po cijenu samouništenja". Treba se prisjetiti dogovora u Laktašima između vodstva Trojke, HDZ-a i SNSD-a, koji je odbačen od strane bošnjačkih političara dan nakon što je usuglašen, zbog kritika iz američkog veleposlanstva.

Stajati i čekati

Postoji li bilo kakvo logičko objašnjenje za ovakvu politiku međunarodne zajednice? Je li krajnji cilj međunarodne zajednice podjela Bosne i Hercegovine na tri dijela, jer je to jedino logičko objašnjenje ovakve, sulude politike? Milorad Dodik je nedavno, nakon posjete specijalnog izaslanika njemačke vlade za Balkan Manuela Sarrazina, izjavio kako "stranci" razmišljaju o tome kako će Republika Srpska u budućnosti biti nezavisna država. "Sarrazin mi je na sastanku veoma ozbiljno rekao da zna da će RS jednog dana biti nezavisna država, ali da je njegova uloga da nam zagorča život do toga", izjavio je Dodik za ATV.

Dodik je u cijeloj ovoj priči nevažan. On samo "pokušava na svoj način biti slobodan", "kao crv na udici", dok je to još u prilici. Međutim, čudi tupilo bošnjačkih političara. Ne znam je li se itko od njih zapitao je li Sarrazina uistinu to izjavio, nešto što nikada dosada nismo čuli ni iz usta Aleksandra Vučića. Ja sam duboko uvjeren da jeste, iako, pretpostavljam, nije očekivao da će Dodik, poput kakve mahaluše, izići s tim u javnost.

Logika međunarodne zajednice, ako ozbiljno shvatimo Sarrazinove riječi, svodi se zapravo na nastojanja da se ovakva Bosna i Hercegovina učini nemogućom, što je ona već poodavno, te da je njezina podjela, dugoročno, jedino moguće rješenje. Nama samo preostaje stajati sa strane i čekati, poput Cohenovih ptica na žici.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.