Široka vrata i čarobni poštanski sandučić

Tekst članka se nastavlja ispod banera

6.11. – Ponedjeljak

Država je zabranila državi bilo što ''ostavljati na vrata i ubacivati u poštansko sanduče''. Tako je država spriječena da uruči rješenje o smjeni Sebiji Izetbegović pa se sapunica s Prvom Damom nastavlja. Cirkus je najavila supruga onoga kojem je cirkus jedina slamka spasa za glumljenje najvažnijeg u državi kojoj je potrebno nad ispražnjenim tlom samo postaviti šator.

Nije prvi put, a neće biti ni posljednji, da oni koji se kunu u državu i oni koji tvrde da joj žele najbolje rade najgore. Jer, ispada, a i istina je, da je njihovo poimanje države samo ono što im se nalazi pod dupetom.

Za to vrijeme najveći optimist u državi govori da se stvari još bruse. Dragan Čović tvrdi da će se dobiti vrlo jasan put države kad je u pitanju Europska unija i da se radi na prioritetima koje nitko na političkoj sceni nije spomenuo kako treba a kamoli predano radio na njima.

Pitanje je, i za pesimiste i za optimiste, kako država može naći jasan put za Europsku uniju ako nema nikakav jasan put u svojim granicama.

7.11. – Utorak

Unatoč optimizmu, nije se Europska unija mogla usuglasiti treba li otvoriti pregovore o pristupanju sa zemljom koja je ispunila samo jedan odgovor u kontrolnom radu sa 14 pitanja. Onima koji misle da ovakva država zaslužuje biti dio uređenijeg svijeta umjesto optimizma treba realizam.

Predstava Milorada Dodika se nastavlja. Ovoga puta izvukao je čin o Herceg-Bosni i reprizu priče o odcjepljenju. Uvjeren je Drugi Optimist kako će neovisnu Republiku Srpsku odmah priznati 15 zemalja a da je najbolje rješenje za Hrvate s obje strane granice da se formira Herceg-Bosna. Prvi Optimist rekao je kako ne želi upadati u Dodikove zamke. Kao da već nismo svi upali u zemlju koja bi, da može, propala u zemlju od stida koga sve na sebi trpi.

Oglasio se u Veliki Brat. Kaže da je upravo ovakva retorika Milorada Dodika razlog što je pod američkim sankcijama. Kao što vidimo, one su urodile plodom.

8.11. – Srijeda

Europa je negdje, nekako vidjela ''predanost svih političkih stranaka cilju, a to je pristupanje EU i to je dovelo do napretka''. U što su izvještači Europske unije gledali u BiH nikome nije jasno.

Poručila je Unija da su nam vrata otvorena i da se radi o uvjetnom otvaranju pregovora. To u prijevodu znači da se ništa nije dogodilo osim šminke i nastojanja da se praznom pričom i punim papirima poruči regiji na koju stranu treba okrenuti glavu.

Borjana Krišto, koja predvodi one koji nas trebaju provući kroz europska vrata, kaže kako treba ''nastaviti raditi jače, brže, bolje i snažnije''. Politika u BiH je uistinu kao neka olimpijska disciplina samo što joj nitko ne mjeri vrijeme.

Nakon što pismo gospođi nije smjelo biti ubačeno u sandučić, sjetila se država ukinuti policijsku zaštitu gospodinu. Tako Bakir Izetbegović, koji je mirovini, neće više biti štićena osoba. Sad bi pismo o otkazu Sebiji Izetbegović konačno trebalo biti u sandučiću, a ona bi onda trebala biti smijenjena nakon peripetija s diplomom za koju opet ne znamo kakva je.

No, hoće li netko biti smijenjen što je država mimo pravila trošila novac za čuvanje nekoga koga ne treba čuvati, osim možda od članova njegove stranke, pitanje je na koje ne treba davati odgovor.

9.11. – Četvrtak

''Svoj rad temeljit ćemo na strateškom planiranju i strateškom izvršavanju naših aktivnosti, na načelima transparentnosti, dostupnosti i otvorenosti'', poručila je prva žena na čelu vlade u povijesti Hercegovačko-neretvanske županije. Ove riječi Marije Buhač treba upamtiti i vidjeti koliko će nova vlast, na koju se čekalo godinama, biti dostupna i otvorena u praksi. Jer, prvi govori onih koji dolaze na vlast mogu pretrpjeti more floskula i stilskih figura.

Dogodilo se, dakle, čudo i još jedan postizborni cirkus dobio je epilog. Pitanje je tko je što dobio da se završi natezanje. One koji su prijetili smrću, nitko ne traži. Valjda je pred nama novi život.

Ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću nije jasno koje smo kriterije ispunili a koje nismo kad je u pitanju europski put. Ako to ne zna čovjek koji radi na europskom putu kako da išta bude jasno onima kojima obećaju europsku državu?

10.11. – Petak

Optimizam je prešao u zabrinutost. Dragan Čović rekao je kako u njemu dostupnim podacima stoji da BiH nema niti dva milijuna stanovnika.

Zemlja smo u kojoj nitko ništa ne broji. Osim možda dane do odlaska. Popis prije deset godina, umjesto da bude osnova za kakvu strategiju, bio je samo napumpavanje biračkih torova a ne platforma na kojoj bi se planirala neka svjetlija budućnost zemlje.

Demografske strategije koje se donose na papiru i koje se prežvakavaju u svakoj prvoj govoranciji nove vlasti, osim spominjanja krava šarova, bezvezna su piskaranja o tome što bi se moglo uraditi. No, ne i kako.

11.11. – Subota

Za novčanu pomoć Europske unije prijavilo se više od 150 tisuća domaćinstava i preko 300 tisuća osoba u Federaciji BiH. To bi stratezima, koji nas ne mogu prebrojati, trebao biti dobar podatak kako stvaraju nacije prosjaka.

HDZ 1990 opet je izabrao istog predsjednika koji je opet rekao kako će napraviti odmak od HDZ-a bez brojeva. Pitanje je samo koliko će stajati daleko.

Građani su ustali na prosvjede protiv izgradnje hidroelektrane na Neretvi. Divno je vidjeti da je nekome stalo. Samo što je onima koji grade možda stalo više.

12.11. – Nedjelja

Ponovno se nečije tuđe smrti koriste u BiH kako bi se zauzela strana. Oni koji neprestano govore o tome kako je užasno proći kroz rat, kako se nikome ne smiju ponoviti užasi ubijanja i uništavanja, zauzimajući stranu pozivaju na užas. Očito je da zbog svojih neočišćenih rana jedva čekamo nečiju tuđu krv pa da pustimo gnoj mržnje koji se skuplja u nama.

Zauzimati strane za druge, a biti nesvjestan svoje strane i svojeg stanja, nešto je što nas stoljećima prati. Kao da sebe same nemamo i kao da se ne želimo imati ma koliko šaputali da imamo i da jesmo.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.