Roštilj je spriječio rat

Tekst članka se nastavlja ispod banera

29.4. – Ponedjeljak

Ako nekoga još zanima, Bosna i Hercegovina počela je aktivnosti pri pregovaranju s Europskom unijom. Zaboravljeni povijesni trenutak, veliki uspjeh, veliki korak, trokorak, pomak i iskorak, kako li sve nisu nazivali zeleno svjetlo Europske unije za koje su svi sebi pripisivali zasluge, pao je u sjenu naše stvarnosti i malo tko govori više o europskom putu. Osim da je prekinut i upitan.

Ali, eto, na nekim sastancima o kojima nitko ne vodi brigu, ušli smo u fazu ''u okviru koje Europska komisija institucijama u državi kandidatkinji detaljno prezentira cjelokupnu pravnu stečevinu Europske unije''.

Europski put pozdravila je Republika Srpska u pismu Ujedinjenim narodima u kojem poziva da se BiH pozdravi s visokim predstavnikom i strancima. U suprotnom, kaže pismo, brisat će se svi naši uspjesi i neće nam trebati lekcije o stečevinama.

Kao da nama ijedna lekcija išta znači.

30.4. – Utorak

Iz UN-a dolazi odgovor RS-u kroz duboki glas Visokog predstavnika koji je poručio kako je za sve loše u BiH kriv Milorad Dodik. Krivac, koji obara rekorde u izjavama, gostovanjima u medijima i reagiranjima, poručio je pak kako ne trebamo brinuti jer je BiH već mrtva. Zašto li smo onda svi živi?

Mostarski cirkus, nakon onoga u Vijećnici u kojem se nižu slojevi nebrige, neznanja, napuhanosti i ispuhanosti, preselio se na ulice pa je tako Grad Mostar zatvorio gradilište koje je pokrenuo Grad Mostar jer izvođač radova nije imao valjanu dozvolu koju je trebao izdati Grad Mostar.

Naravno, ako nekoga još zanima, nitko se niti očituje niti oćituje o odronu kraj Mostara.

Bitno je da smo, dok posrćemo i pužemo na europskom putu, opet pet do 12 sklepali nekakve papire zvane kofolni dogovor, zbog čega ćemo dobiti oko milijardu eura. I dok se sa svim dogovorima na europskom putu probijaju rokovi, s trošenjem se sigurno neće kasniti.

1.5. – Srijeda

Praznik rada obilježava se u zemlji koja ne zna pobrojati svoje stanovništvo pa se pretvara da zna broj radnika u njoj i pumpa prosječne plaće i građane plaši cijenama potrošačke košarice iako se u zemlji za kupovinu troše sve tanje plastične vrećice u koje sve stane.

Nema buntova po gradovima kako bi se iskazalo nezadovoljstvo što oni koji kofol broje stvarnost ustvari broje visoke plaće koje ne zaslužuju. Nema krikova zbog loših uvjeta na poslovima ni zbog loših zakona koji robove čine robovima a gazde malim bogovima.

Umjesto prosvjeda i galame za budućnost, gledamo kako se najjeftinije meso znoji nad vatrama zapaljenim uz automobile na izletištima iza čega će u prirodi ostati tragovi jeftinoće, umišljenog slavlja, ljubavi i patriotizma da se razgrađuju milijunima godina. Bit će to jedini znak naše državnosti.

Jedini praznik kojeg priznaje cijela država, a kojim neradnici slave nerad, svake godine zaustavi život pa je jedina briga spajanje s vikendom. Naravno, neradni je dan i inspekcijama koje ne provjeravaju ima li robova koji rade i onda kad su svima puna usta nerada i prava radnika.

Čak se i na javnom servisu mladić na kamperskoj stolici, uz skupi automobil parkiran uz vatru i jeftinu piletinu na roštilju pohvalio pred kamerama da on slavi a da mu roditelji rade. Scena je bila začinjena cajkom uz eho koja je odzvanjala bosanskohercegovačkom prirodom nad koju je još samo trebalo razapeti šator.

2.5. – Četvrtak

Država miruje. Nema velikih pokreta nakon obilnijeg jela nego inače. Tek tu i tamo iskoči kakvo reagiranje na već reagirano i tiho zveckanje na koje smo se navikli.

Nije zaratilo kako su to neki prizivali. Odgođeno je glasanje o rezoluciji o Srebrenici o kojoj svi lupetaju a da nemaju pojma što u njoj piše. Ni oni koji su za, ni oni koji su protiv. U nas je ionako najvažnije ne biti za ono za što su drugi i treći. Za razum, dok čačkamo rane jedni drugima, ionako nitko nije.

3.5. – Petak

Pretvara se BiH i da se vratila na posao nakon praznika i da slavi Dan slobode medija.

Od rada, do ponedjeljka, nema ništa. A u ponedjeljak će sigurno biti zagrijavanje nakon spajanja praznika s vikendom.

Od medija, isto tako, nema ništa. Sloboda u koju se kunu okovana je marketinškim dogovorima i okovima pristajanja na tri istine i tri javnosti koje ne razumiju jedna drugu. Izvještaji o medijskim slobodama koji kažu da smo pali kao nikada do sada ne diraju nikoga pa ni one najglasnije kad je potrebno galamiti u prazno.

4.5. – Subota

A onda iscuri istraživanje o tome da građani BiH najviše vjeruju medijima iako ćete pod tekstovima vidjeti more komentara kako novinare, onda kad ih pretuku, treba sve pobiti, da su lažovi i da je zbog medija ovakvo stanje u državi koje više i nije stanje.

Potom ti prosipači mozgova okrenu kanale ili kliknu na portale diveći se nebulozama velikih vladara koji žive od novca prosipača ili na kakvu farmu, ergelu ili štalu – ovisno o kojoj sezoni realitija se radi – kako bi proučavali međuljudske odnose.

Razlike između političkog programa i tih štala kod nas baš i nema. Dopušteno je svima sve govoriti i svima mlatiti praznu slamu kojom pune prazne glave. Bitno je da sise, one proračunske, ne presušuju.

Mišićavi ministar, Ramo Isak, poručio je rako roštiljskoj naciji kako bi on volio poginuti za ovu zemlju jer bi tada bio šehid.

Da mu mogu odgovoriti oni koji su mislili da ginu za ovu zemlju odgovorili bi mu da ne gine jer svi oni koji su poginuli za nešto, a dobili ovo što se sada zove BiH, ispale su budale.

5.5. – Nedjelja

Rat u Mostaru između navijača dobio je novu epizodu. Sad su ljubitelji Veležovog loptanja ostali bez ispisanih plahti. Čime će se sada pokriti po glavama?

Preživjeli smo neradnički tjedan. Rata, iako se najavljivao, nije bilo. Bilo je samo analiza tko bi to ginuo za ovu zemlju a tko bi pobjegao u Tursku. Nije se nitko od ovih što vole pravednu zemlji sjetio da oni koji je vole bježe u Erdoganovo carstvo pljujući po zemlji, pravdi i suživotu. To je, valjda, tema za neke druge roštilje.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.