HŠK Zrinjski - Priča o ponosu: "Film koji će vješto polemizirati s onima koji osporavaju klub"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Zrinjski je stablo koje je posječeno dva puta, ali je nikla mladica i sada to stablo ima hlad 33 godine. Ovo je priča o korijenu", kazao je na press konferenciji povodom predstavljanja filma o HŠK Zrinjski redatelj i scenarist Dragan Komadina.

Naime, u petak su u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače producent Neven Jerkić, redatelj i scenarist Dragan Komadina i dvojac koji je prikupio najveći broj materijala - Josip Marinović i Nino Rotim u kratkim crticama najavili film HŠK Zrinjski - Priča o ponosu koji će premijerno biti prikazan 15. srpnja u velikoj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.

Dugogodišnji proces

Sam rad na filmu trajao je tri i pol godine, a najveće zasluge producent Jerkić upravo pripisuje dvojici mladih entuzijasta i zaljubljenika u klub, Josipu Marinoviću i Nini Rotimu koji su, kako i sami kažu, preko 25 godina rudarili po raznim arhivima i listali prašinom prekrivene novinske članke za koje nitko nije znao da postoje.

"Prije tri i pol godine Nino Rotim i Josip Marinović su Isposlovali postavljanje spomen ploče na groblju Šoinovac za sve poginule Zrinjevce za vrijeme Drugog svjetskog rata za koje se ne zna ni gdje im je grob. Među njih spada i moj djed koji je bio predsjednik Zrinjskog od 1936. do 1942. godine - Dragutin Turkalj. Nakon što su mi pokazali materijale koje su skupili, shvatio sam koliko je tu uloženo entuzijazma, vremena i ljubavi i predložio sam im da napravimo film jer je to nešto što je povijesno jako bitno i svi znamo koliko je danas bitna ta obitelj Zrinjski", kazao je Jerkić.

Komadina: Shvatio sam da je ipak moguće

Ovaj film, za kojeg kažu kako je vođen velikim entuzijazmom i ljubavlju režirao je profesor Dragan Komadina koji nije krio zadovoljstvo jer je pozvan da bude član ove četvorke koja je zaslužna što će ovaj dokumentarni film u ponedjeljak ugledati svjetlo javnosti.

"Meni je drago da me Neven uzeo u obzir prije tri i pol godine. Zamolio me na prijateljskoj ravni znajući čime se bavim i rekao sam mu da nisam siguran da mi to možemo. Onda me upoznao s Josipom i Ninom i shvatio sam da je to moguće. Jer to su ljudi koji strpljivo 25 godina skupljaju svaku sitnicu koja je vezana za prošlost Zrinjskoga. Uz svo poštovanje prema svima, ovaj projekt najviše posvećujem njima dvojici. Bili su mi motivacija. Kad ima ovakvih ljudi, onda ovaj grad i klub imaju perspektivu", kazao je Komadina.

Tri izazova

Kako je kazao, "bilo je zahtjevno i spomenut ću 3 izazova s kojima sam se susretao".

Prvi izazov je, ističe Komadina, društvena odgovornost.

"Ovo je prvi dokumentarac ovog tipa i ove tematike i koji na ovaj način sintetizira povijest jednog kluba i grada u trajanju od gotovo 50 godina i s te strane je to veliki izazov. I bit ćemo od kritičke javnosti biti promatrani kroz tu dioptriju", istaknuo je Komadina.

Druga vrsta koju ističe Komadina je moja profesionalna, odnosno zanatska odgovornost.

"Trebalo je klub koji je u svojih 120 godina postojanja, a objektivno imao je ogromne rupe u povijesti - dva puta je bio gašen i zabranjivan i obnavljan. To je ta neuništivost ovog kluba i ovog grada i ljudi koji su ga bili spremni obnoviti. Ovo je prije svega priča o ljudima koji su vjerovali u tu ideju, a Zrinjski jeste više od kluba. To je ideja, to je pokret s kojim mi možemo biti ponosni. S te strane sam beskrajno ponosan. Mislim da smo napravili film o povijesti kluba, povijesti grada i kulturnoj povijesti jer se to ne može izbjeći", naglasio je Komadina.

Treća vrsta izazova je praktični izazov, a to je izazov na kojeg je, kako tvrdi, jako ponosan.

"To je dobivanje arhiva. To je bio veliki izazov - nedostatak video materijala. Ne postoji niti jedan video snimak utakmice ili događanja Zrinjskog prije 1945. Postoje fotografije i dobili smo respektabilan foto arhiv i uspjeli smo ga utkati u strukturu ovog filma", kazao je.

"Rudarenje" i izlazak iz ormara

Marinović se pak u svom obraćanju medijima osvrnuo na dugogodišnje "rudarenje" i prikupljanje podataka o klubu.

"Krenulo je prije 25 godina na poticaj tetke koja mi je darivala neke dresove Zrinjskog i bio sam orijentiran na period od 1992. do tada. Foto monografiju Zrinjskog koja je izašla 1993. sam znao napamet i smatrao sam da je s njom sve zaključeno", kazao je, te dodao kako sve do smrti Miroslava Brozovića nije bio orijentiran na taj period.

"Izašao je njegov intervju u "Bh danima" i to me potaknulo da pođem istraživati povijest prije 1945., ali imam jednu manu - Skupljam materijal i stavljam ga u ormar. Sve dok nisam upoznao Ninu. Ja njega smatram najvažnijim za film jer je to osoba koja nikad ne sklanja stvari u ormar. On je bio najuporniji i zbog njega je došlo do ove realizacije", kazao je Marinović.

"Prije svega želim istaknuti da film predstavlja naš poklon Mostaru, klubu, igračima i navijačima. S moje strane poklon i braći Rotim koji su igrali za Zrinjski 30.-ih godina prošlog stoljeća", kazao je Nino Rotim.

Kako je dodao, u filmu će govoriti o profesionalnim karijerama i detaljima iz privatnog života drugih nogometaša koji su branili boje Zrinjskog u tom razdoblju.

Zanimljivi podaci kao dodatni motiv

"Proces prikupljanja nije zanimljiv. To je rudarenje. Obilazak arhiva, listanje starih novina... Možete potrošiti 10 dana da ništa ne pronađete, ali onda pronađete nešto što vas dalje motivira", kazao je, te se prisjetio anegdote na koju je naišao prilikom "rudarenja".

"Listajući stare tiskovine naišli smo na podatak kako je igrač splitskog Hajduka - jedan od najboljih igrača u cijeloj povijesti tog kluba Leo Lemešić nastupao za Zrinjski. Kontaktirali smo neke istraživače povijesti Hajduka međutim nisu imali taj podatak. Radi se o tome da je Lemešić u to vrijeme služio vojni rok u Mostaru, a kako bi održao svoju kondiciju morao je negdje igrati i igrao je tada u Zrinjskom. To je jedan raritet koji nas je ugodno iznenadio. Lemešić će u filmu govoriti još neke detalje, a to ćemo ostaviti za film", dodao je Rotim.

Arhiv Metza, Beča, Zagreba, Beograda i Sarajeva

Put je istraživače vodio čak i do arhiva grada Metza, Beča, ali i Zagreba i Beograda uz Sarajevo u nekoj mjeri. Bez Zagreba i Beograda, kako ističu, to bi bilo teško prikupiti.

"Ima tu još detalja - od Ljubomira Nuića koji je igrao u Zrinjskom i koji je rođeni Mostarac i koji je završio u francuskoj nogometnoj reprezentaciji. A njega je trenirao Duje Vlak koji je nekada bio i kapetan Zrinjskog i koji je djed nogometnog vratara Marijana Vlaka. Iz svega ovoga možemo uvidjeti da je prošlost Zrinjskog dosta bogata i neke od tih informacija u ponedjeljak će ugledati svjetlost dana", zaključio je u svom izlaganju.

Potvrđen dolazak velikana iz svijeta sporta

Kolika zainteresiranost vlada za ovaj film govori i činjenica kako je na premijeru filma potvrđen dolazak više od 700 ljudi iz svijeta sporta i zaljubljenika u HŠK Zrinjski, među kojima su izbornik Hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić, velikan mostarskog sporta Blaž Slišković, jedno od najpoznatijih imena u svijetu nogometa Luka Modrić, ali i mnogi drugi.

"S obzirom da film nije rađen u komercijalne svrhe, on će u ponedjeljak pred otprilike 700 ljudi biti predstavljen, nakon toga ćemo imati predstavljanje u Zagrebu, a nakon toga ćemo vidjeti kada ćemo zakazati ponovni termin u Mostaru", odgovorio je Jerkić na upit o tome kada će veliki broj zainteresiranih moći pogledati film u drugom terminu s obzirom da će ostati "zakinuti" za premijerno izdanje.

Polemizirati s onima koji osporavaju klub

Iako HŠK Zrinjski godinama pojedinci pokušavaju u javnosti predstaviti kao "umjetni klub osnovan u Međugorju 1992. godine", Komadina ističe kako je uvjeren da je napravljen film koji može "vrlo pametno polemizirati s onima koji osporavaju ovaj klub".

"Kako će drugi percipirati film, to je stvar njihovog promatranja. Mislim da smo učinili sve da pokažemo film o klubu i gradu koji može na neki način vrlo pametno polemizirati s onima koji osporavaju kao klub. Zrinjski nije izmišljen iz ničega 1992. kako mnogi govore. Zrinjski je stablo koje je posječeno 1945. ali je nikla mladica i sada to stablo ima hlad 33 godine. Ovo je priča o korijenu", zaključio je Komadina.