Brotnjo

Čudesno otkriće u Hercegovini - rijetke divlje masline, daorska akropola, tajni prolazi...

Divlje masline tzv. mastrinke ili maslinolike biljke su u vidu današnjih samoniklih divljih stabala zimzelenih hrastova i divljih maslina, na ovom području rasle u kontinuitetu znači već više od 40-ak milijuna godina
Kultura / Flash | 25. 03. 2024. u 13:50 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Brotnjo je maslinarski kraj od prapovijesnih vremena, najsjevernije i jedinstveno nalazište divljih maslina u BiH krije se u čitlučkom pojasu Neretve od Kručevića pa sve do Tepčića, smatra geolog dr. Goran Glamuzina.

Ako bi smo sagledavali, ne samo područje Hercegovine, već čak i čitav prostor današnje BiH, u kontekstu položajno, geostrateških, mikroklimatoloških, kulturno-povijesno i prirodno baštinskih, aspekata promatranih područja, neće nam trebati dugo vremena da pogled ili fokus usmjerimo na jedan predio donje Hercegovine po mnogo čemu jedinstven i poseban, a koji je smješten jugozapadno od Mostara, na jednoj pa mogli bi smo slobodno reći i zaključiti - perfektnoj geografsko i geostrateškoj poziciji, napisao je Glamuzina na svom blogu.

To je predio niske mediteranske Hercegovine, koji u najvećoj prostorno površinskoj mjeri odgovara jednoj nisko brdovitoj visoravni ili prostranijem platou s desne strane rijeke Neretve, poznatijem kao Brotnjo.

Foto: megaliti-hercegovina.blogspot.com / Brotnjo je maslinarski kraj od prapovijesnih vremena, najsjevernije i jedinstveno nalazište divljih maslina u BiH

Riječ je navodi, o površini i području uvelike podudarnome današnjim granicama Općine Čitluk.

''Gledamo li sve prethodno navedene aspekte, lako ćemo i brzo uvidjeti da su na ovom predjelu Bosne i Hercegovine, oni prisutni u tolikoj mjeri da su stvorili jedne genijalne preduvjete za rani život i boravak čovjeka u prapovijesnim vremenima, i to ne samo u vremenima danas dobro poznate kasne prapovijesti, već čak i u vremenima još dublje prapovijesti svima poznatijim po nazivu 'Ledeno doba', kad je u tzv. međuledenodobnim razdobljima ili interglacijalima (međuoledbama) na prostorima Brotnja, tj. Općine Čitluk, čak u vremenu prije više od 100 000 godina, boravio, ili barem minimalno u prolazu bio - čuveni neandertalski pračovjek. No, sveukupno gledajući, baštinski sadržaj ili bogatstvo sveukupno prisutne drevne ili bolje rečeno - prapovijesne kamene baštine, na prostorima Brotnja, vidjeti ćemo da baština neandertalaca (većinom ostaci njihova kamenog oruđa) unatoč njenoj na prvi pogled 'ogromnoj' prapovijesnoj starosti, predstavlja ustvari s druge strane jako jako mlade oblike prapovijesne kamene baštine. Naime, ovdje se radi o također još jednoj genijalnoj činjenici baštinskog bogatstva i blaga Brotnja, koje se ogleda u tome da se na ovom području kriju oblici kamene baštine poznatiji kao fosili ili okamine, koji pretežno idu u starosno vrijeme od razdoblja vladavine čuvenih dinosaura - perioda krede i mezozoika, onda posebice brojni i vrijedni fosilni ostaci iz perioda paleogena (eocen), kao i nešto mlađi fosilni ostaci iz tzv. neogenskog perioda miocena'', piše Glamuzina na blogu.

Foto: Hercegovina-geoarheo.blogspot.ba / Brotnjo je maslinarski kraj od prapovijesnih vremena, najsjevernije i jedinstveno nalazište divljih maslina u BiH

Prvi rečeni period sa fosilnom baštinom u Brotnju odgovara starosnom horizontu od prije 100-injak pa do 80 milijuna godina, u doba dinosaura, što odgovara razdoblju mlađe ili gornje krede, gdje se u stijenama ove geološke starosti mogu pronaći ponegdje i brojniji fosili specifičnih i vrijednih rudistnih školjkaša. Pri tome jasno vidimo da je u odnosu na spomenute zvučne neandertalce, ovaj period prošlosti kao period iz kojeg datiraju najstariji oblici kamene baštine Brotnja, višestruko stariji, što na određen način diže vrijednost sveukupne prisutne baštine u Brotnju. Nadalje, u istom ovom vremenskom kontekstu, kao nešto mlađi, ali u pogledu raznolikosti i indikativnosti, daleko najvrjedniji oblici kamene baštine fosila, jesu fosili ili okamene iz paleogenskog razdoblja koje je uslijedilo nakon udara asteroida na prostor današnjeg Yucatana u Meksiku prije otprilike 65 milijuna godina, što je uzrokovalo izumiranje čuvenih dinosaura, ali i gotovo 80 posto sveukupne globalne populacije životinja i biljaka. Naime, ono što je u ovom vremenskom razdoblju posebice vrijedno i značajno jest to da je otprilike u vremenu prijelaza iz paleocena u eocen kako na većini gornje polutke naše planete Zemlje, tako i posebice na ovim prostorima, tada vladala nevjerojatno topla klima, budući da je to bio period kad na polovima uopće nije bilo polarnih kapa.

To je razdoblje poznatije kao PETM, ili paleocensko-eocenski termalni maksimum, što se itekako odrazilo na ovim našim prostorima, a posebice na prostorima današnje zapadne Hercegovine, jer su ti prostori u tom vremenu predstavljali ili bolje rečeno bili u obliku - tropskog priobalja s obiljem priobalnih tropskih laguna, finih pješčanih plaža, zatim super atraktivnih koraljnih grebena u morskim plićacima, kao i također vrlo atraktivnih velikih ili bolje rečeno - kolosalnih, delti nekoliko rijeka koje su tekle od prostora današnjih visokih hercegovačkih planina te se tada u tom vremenu od prije 40-ak milijuna godina, ulijevale u prostrani praMediteran odnosno drevni ocean koji je poznatiji kao Neotethys.

Upravo je se kroz prostore današnje Hercegovine u pojasu i pravcu od iznad Popova polja, preko Stoca, pa posebice preko Čitluka, područja oko Mostara, iznad Mostarskog Blata, zatim posebice iznad Širokog Brijega, te najposebnije atraktivno područje sa sjevernih strana Posušja i sve nadalje sjeverozapadno prema sjevernoj Dalmaciji, u tom vremenu ranog i srednjeg eocena, prije više od 40 i 45 milijuna godina, prostirala jako plitka priobalna zona sa stotinama duboko uvučenih i prostranih većih ili manjih laguna, estuarija, većih i manjih ušća, nekoliko većih delti, dubokih i raznolikih morskih zaljeva, pa onda prostranim koraljnim grebenima, ali i zatvorenim hipersalinim do posve slatkovodnim jezerima u neposrednom unutrašnjem dijelu zaobalja ili kopnenog zaleđa. Brojni fosili, pri čemu se tu radi o ne samo fosilima izumrlih životinja, već i o fosilima jako vrijednih izumrlih biljaka, prije svega okarakteriziranih svojim tropskim obilježjima, koje možemo pronaći diljem navedenog područja u Hercegovini, jasno nam i nepobitno ukazuju na rečeni izgled tog pradavnog eocenskog ili paleogenskog okoliša koji je nekad vladao ovim područjem. U ovom istom kontekstu, potrebno je spomenuti i još jednu također vrlo bitnu i značajnu činjenicu, a to je da je čitav ovaj prostor u tom vremenu prije više desetaka milijuna godina bio dosta južnije nego li je danas, pa se tako u tom vremenu ovaj prostor nije nalazio na današnjim geografskim širinama 42. i 43. paralele, već se nalazio na prostorima oko 20. pa do 27., 28. paralele. Po nekim proučavanjima i opisima, čak je možda i još južnije išao ovaj prostor u tom vremenu, i tu je riječ o paleogeografskim rekonstrukcijama čitavog ovog prostora, a što je nedjeljivo od paleogeografske rekonstrukcije šireg prostornog areala. Zbog čega nam je sve ovo bitno i značajno, u kontekstu novih otkrića i novih spoznaja koje se navode u naslovima ovog članka?

Foto: Hercegovina-geoarheo.blogspot.ba / Brotnjo je maslinarski kraj od prapovijesnih vremena, najsjevernije i jedinstveno nalazište divljih maslina u BiH

Bitno je iz razloga što se na pojedinim, a ni manje ni više već doslovno na prostorno identičnim položajima i lokacijama u Brotnju, bok uz bok, jedne uz druge, mogu pronaći neporecivi dokazi postojanja određenih vazdazelenih biljaka suptropskog karaktera kao što su vazdazeleni hrastovi, i posebice vrijedne divlje masline tzv. mastrinke ili maslinolike biljke, koje su, sveukupno gledajući ove prisutne dokaze, kako one fosilne u vidu okamina, tako i one recentne u vidu današnjih samoniklih divljih stabala zimzelenih hrastova i divljih maslina, na ovom identičnom području rasle u kontinuitetu znači već više od 40-ak milijuna godina, a možda čak i još dublje u geološkoj prošlosti.

O čemu se konkretnije radi? Radi se o tome, da je unazad 15-ak godina, a posebice u posljednje vrijeme, od strane autora ovih redaka i bloga, prvotno za potrebe pisanja diplomskog rada, pa onda magisterija, pa posebice onda za potrebe pisanja doktorske teze, upravo na području Brotnja, pronađen niz nalazišta unikatne i prevrijedne fosilne kopnene flore tropsko-suptropskih obilježja, od koje su se, kao što vidimo, pojedine rjeđe vrste poput vazdazelenih eumediteranskih hrastova i divljih maslina, kao maslinama sličnih tvrdolisnih kserofilnih paleotropskih biljaka, ali i biljaka kao što je lovor, uspjele očuvati u kontinuitetu i preživjeti čak i ledena doba, pa ih u konačnici i dan danas još uvijek možemo pronaći kako samoniklo rastu na ovim prostorima i dijelovima niže ili mediteranske Hercegovine. Čitavom ovome vrijednom prirodnom kamenom blagu ili kamenoj baštini Brotnja, dodatnu vrijednost uvelike pridodaju također novije spoznate moćne lokacije s prapovijesnom graditeljskom baštinom naših predaka Ilira, koji su neposredno uz ove prirodne geobotaničke jedinstvene mikroareale istočnog predjela Brotnja, napravili seriju svojih monumentalnih kompleksa poznatijih kao 'gradine', među kojima su pojedine u vidu kolosalnih stepenastih proto-piramida, dok su neke čak i vidu pravih izgubljenih i zaboravljenih ilirskih gradova.

Foto: Hercegovina-geoarheo.blogspot.ba / Brotnjo je maslinarski kraj od prapovijesnih vremena, najsjevernije i jedinstveno nalazište divljih maslina u BiH

Čitav ovaj nevjerojatan pejzaž istočnog dijela Brotnja uz rijeku Neretvu, u vizualno-morfološkom, ali i prirodno-baštinskom, pogledu, uvelike nadopunjuje nekoliko zaista spektakularnih kanjona među kojima se posebno ističe kanjon Topnik, koji po svim svojim sadržajnim vrijednostima i osobitostima, neupitno zaslužuje postati velikim i novim Broćanskim brendom te novom primamljivom turističko-rekreativnom te planinarskom destinacijom. Pa krenimo redom od čudesnih divljih maslina, i drugih oblika suptropsko-eumediteranskog vazdazelenog raritetnog bilja i dendroflore, što je raslo i još uvijek raste u ovim predjelima Brotnja već 40-ak milijuna godina. 

Cijeli post na blogu pročitajte ovdje.

Kopirati
Drag cursor here to close