Neno Belan i njegova crvena Gretsch gitara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Neno Belan, hrvatski kantautor i skladatelj zabavne i pop-rock glazbe te nekadašnji frontmen popularnog splitskog sastava Đavoli, rođen je na današnji dan prije 60 godina.

Jedan je od deset najizvođenijih hrvatskih autora na svijet je došao u Splitu, 2. veljače 1962. godine.

Belan je po završetku Glazbene škole, gdje je učio svirati gitaru, upisao Elektrotehničku školu u Splitu, a nakon toga upisao se na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Tijekom studiranja u jednom je trenutku prodao gitaru jer je mislio da se više neće baviti glazbom i da će završiti fakultet. Međutim, nakon 1986. godine se počinje baviti isključivo glazbom, a fakultet nije završio.

Nenad Neno Belan je karijeru započeo u bendu Đavoli koji je nastao na inicijativu njegovog prijatelja Marinka Biškića. Marinko je bio pjevač, a Neno gitarist i u početku su se zvali Marinko i galebovi asfalta. Nakon Marinkovog odlaska u Zagreb zbog posla, Neno je postao privremeni pjevač grupe i tako se do danas nastavio baviti pjevanjem.

Bend je kasnije promijenio ime u Đavoli, po ljubavnoj pjesmi talijanskog autora Rocca Granata – Diavoli, a prvi koncert su održali u Splitu u jedriličarskom klubu ACI marine. Predgrupa im je bio Marijan Ban.

Godine 1986. godine su objavili svoj prvi album Ljubav i moda. Glazbu je pisao Neno, a tekstove njihov prvi menadžer Robert Ćaleta i tako su nastale pjesme koje su i danas poznate, poput one Pričaj mi o ljubavi.

Drugi album Hallo Lulu 22, na kojem se nalazi popularna pjesma Stojin na kantunu, objavili su godinu dana nakon prvog albuma, a naziv je dobio po papirićima za duhan koje su koristili u to vrijeme.

Đavoli 1988. godine objavljuju album Ostani uz mene i u tom razdoblju nastupaju na festivalima širom zemlje. Na festivalu u Splitu 1989. godine izvode skladbu Dugo toplo ljeto i odnose prvo mjesto, a iste godine su objavili i kompilacijski album Balade – Kada se nađem u predjelu noći.

Neno Belan se 1991. godine odlučio posvetiti solo karijeri. Izdao je dva samostalna albuma, Vino noći i Dolazi ljubav.

Bend Đavoli se u izmijenjenom sastavu okuplja 1998. godine i objavljuju povratnički album Space twist s kojeg dolazi njihova poznata pjesma Jagode i čokolada koju je skladao Saša Lošić, a Neno napisao tekst. Bend se ipak nije održao na okupu pa su 1993. Godine u zagrebačkom klubu Hard Rock Caffe održali oproštajni koncert.

Neno karijeru nastavlja nastupajući s bendom Fiumens kojeg su činili Leo Rumora, Olja Dešić i Vedran Križan. Prvi album pod nazivom Luna e stelle, s kojeg potječu pjesme Ka’vanna, Ludo zaljubljen i Uspomene, objavili su 2002. godine.

Nakon toga su jedno vrijeme u suradnji sa šibenskom klapom More objavljivali samo hit singlove poput Divojka sa juga, Galeb i Srce od leda.

Rijeka snova je bio njihov sljedeći album, a nakon dva uspješna koncerta u zagrebačkoj Tvornici kulture 2009. godine su objavili dvostruki album uživo, Tvornica snova.

Posljednji album koji su izdali bio je Oceani ljubavi iz 2012. godine.

Neno Belan je jedan od najpoznatijih i najizvođenijih hrvatskih autora, a njegovo ime se svake godine nađe na ZAMP-ovoj listi najplaćenijih autora. Nastupao je na Dori, Zadarskom festivalu, Melodijama hrvatskog Jadrana, Splitskom festivalu, etnofestu u Neumu te na Šibenskim večerima dalmatinske šansone i često osvajao prve nagrade.

Belan je 2008. godine s Fiumensima dobio Porin za najbolji pop album, a album Tvornica snova je 2010. nagrađen Porinom u nekoliko kategorija – album godine, najbolji rock album, najbolju izvedbu grupe s vokalom i najbolji koncertni album.

Suradnja s Massimom Savićem na pjesmi Zar više nema nas, za koju je Neno napisao tekst također je donijela dva Porina, za najbolju vokalnu suradnju i za pjesmu godine.

Osim Porina, dobitnik je i nagrade Hrvatskog društva skladatelja "Milivoj Koerbler" za skladatelja godine na koju je pjevač izuzetno ponosan.

U rujnu 2016. godine postao je umjetnički direktor Zagrebačkog festivala naslijedivši Antu Pecotića s kojim je do tad, kao član uredništva, surađivao na revitalizaciji festivala.