Godišnjica smrti pisca na kojeg se obrušio i Tito

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan, 26. ožujka 1984. godine život je tragično okončao Branko Ćopić, pisac niza romana, priča i pjesama koje su obilježile djetinjstvo i odrastanje generacija mladih u bivšoj Jugoslaviji.

Branko Ćopić rođen je 1. siječnja 1915. godine u selu Hašani, pod planinom Grmeč. Pohađao učiteljsku školu u Banja Luci i Sarajevu, a završio je u Karlovcu, dok je Filozofski fakultet završio u Beogradu.

Njegovi najpoznatiji romani su "Gluvi barut", "Ne tuguj bronzana stražo", "Osma ofanziva"… Poseban je trag ostavio u dječjoj literaturi pjesmama, pripovijetkama i romanima među kojima su - "Mala moja iz Bosanske Krupe", "Magareće godine", "Slavno vojevanje", "Orlovi rano lete" i "Bašta šljezove boje".

Njegova kratka "Jeretička priča", objavljena u "Ježu" pedesetih godina, pokrenula je lavinu osuda s vrha partije i vlasti, a u hajci na pisca sudjelovao je i Josip Broz Tito, koji je rekao da takvu satiru neće dozvoliti, ali da pisac neće biti uhićen.

Ćopić je od tada, pa do kraja života bio marginaliziran od partijskih struktura.

Ipak, za književni rad dobio je "Nagradu AVNOJ-a" i "Njegoševu nagradu" 1972. godine.

Branko Ćopić okončao je život skočivši sa mosta u Beogradu 26. ožujka 1984. godine.

Prema riječima Momčila Srećkovića, iz sela Zabrežja kod Obrenovca, kojeg su Ćopić i njegova žena Bogdanka kao dječaka školovali u Beogradu, Branko je rekao da mu je dosta i da neće da mu policija zagorčava život.