Ideolog ustaškog pokreta
Prije 135 godina rođen je književnik i ustaški ministar Mile Budak
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na današnji dan prije 135 godina, 30. kolovoza 1889. u Svetom Roku kraj Gračaca rođen je Mile Budak, ministar bogoštovlja i nastave u prvoj vladi NDH. Bio je jedan od ideologa ustaškoga pokreta.
Ovaj hrvatski književnik i političar gimnaziju je završio u Sarajevu, 1910. godine, a potom je studirao pravo u Zagrebu. Završio ga je doktoratom 1920. Bio je pripadnik pravaške omladine i skupine oko lista "Mlada Hrvatska".
Mobiliziran je 1914. u austrougarsku vojsku, potom ranjen i zarobljen u Srbiji, pa je kao zarobljenik prošao Makedoniju i Albaniju i do 1919. bio u Italiji.
Nakon povratka u Zagreb zaposlio se kao odvjetnički pripravnik u kancelariji Ante Pavelića. Djelovao u HSP-u i uređivao pravaški orijentirana glasila Hrvatska misao (1924), Hrvatsko pravo (1924–32).
Nakon odlaska Ante Pavelića u emigraciju postao vodećom osobom HSP-a u zemlji. Zatvaran 1929–30., a 7. lipnja 1932. izvršen je na njega atentat. Emigrirao je 1933. u Austriju, potom u Njemačku i Italiju.
Pavelić ga je imenovao doglavnikom i zapovjednikom ustaških logora za obuku u Italiji. U emigraciji je objelodanio knjigu "Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu hrvatsku državu" (1934), jedno od osnovnih djela u oblikovanju ustaškog ideološkog sustava.
Vratio se 1938. u Zagreb i 1939. pokrenuo novine Hrvatski narod. Negativno je ocijenio sporazum Cvetković-Maček o Banovini Hrvatskoj iz kolovoza 1939. Predano je djelovao na oblikovanju antisrpskih, antisemitskih i antikomunističkih stajališta, propisa i postupaka ustaškog režima.
Bio je ministar bogoštovlja i nastave u prvoj vladi NDH. Od studenoga 1941. do travnja 1943. bio je poslanik NDH u Berlinu, a zatim do studenoga 1943. ministar vanjskih poslova.
U svibnju 1945. povlačio se iz Zagreba. Zarobila ga je engleska vojska, a vlasti Velike Britanije izručile su ga jugoslavenskim vlastima 18. svibnja 1945. Vojni sud osudio ga je kao ratnog zločinca na smrt, nakon čega je pogubljen.
Premda je knjige počeo objavljivati tek 1930-ih, ostavio je iznimno bogat opus, u kojem se izdvajaju romani Na ponorima (1932), Ognjište (I–IV, 1938), Direktor Križanić, rodoljub i dobrotvor (1938), Rascvjetana trešnja (I–IV, 1939), San o sreći (I–II, 1940), Na vulkanima (I–II, 1941), Musinka (1941).
BONUS VIDEO
